Nekropole stećaka Poljice

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Nekropole stećaka Poljice, nalaze se u neposrednoj blizini, pored ljetnog stočarskog naselja Poljice, na planini Visočica, 25 km. zračne linije od Konjica, Bosna i Hercegovina.

Polovinom 11. vijeka područje planine Visočice, u župi Neretva, priključeno je bosanskoj državi. Od tada do dolaska bana Tvrtka na vlast 1353. godine imalo je poseban status. Početkom 15. vijeka došlo je do podjele na „Kraljevu zemlju” i feudalnu oblasti Kosača. Granica ovih dviju oblasti je bila rijeka Neretva.

Nekropola Poljice – Veliko jezero[uredi | uredi kod]

Nekropola Veliko jezero

Lokalitet Poljice - Veliko jezero nalazi se na nadmorskoj visini od 1691 m, ispod vrha Ljeljen. Nekropola je nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[1]

U nekropoli su 49 stećka, (33 ploče, 10 sanduka i 6 sljemnjaka). Vrlo dobro su klesani, ali su oštećeni i prevrnuti. Ukrašeno je 11 primjeraka, i to 7 ploča, 1 sanduk i 3 sljemenjaka. Ukrasi: bordura od povijene lozice s trolistovima i od kosih crta, friz od povijene vinove lozice s trolistovima, tordirana vrpca, bordura od cik-cak linija, jednostavne arkade, polumjesec i originalne predstave muškarca koji drži dijete i muškarca sa štapom, uz konja i pticu.[2]

Nekropola Poljice - Dolovi[uredi | uredi kod]

Nekropola Dolovi

Lokalitet Poljice - Dolovi, nalazi se sa zapadne strane puta koji vodi iz Gornjih Tušila prema Odžacima (Bjelimićima), na nadmorskoj visini od 1479 m. Nekropola je zajedno sa radionicom za obradu kamena i pejsažom nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[3] U nekropoli su 52 stećka, (24 ploče, 22 sanduka, 2 sljemenjaka i 4 krstače). Ukrasni ornamenti evidentirani su na sedam spomenika; 4 ploče, 2 sljemenjaka i 1 krstača. Njihovi ukrasni motivi su: obična i tordirana traka, friz od povijene lozice sa trolistovima, traka od cik-cak i kosih linija, scene lova, scene kola te specifične predstave žene i zmaja, kao i žene, konjanika i zmaja.[2]

Natpisi na stećcima[uredi | uredi kod]

Na dva stećka se nalaze natpisi pisani bosanskom ćirilicom. Natpis na krstači u transkripciji glasi:

A SE LEŽI NA POKON (KONAČNO) I RABRENЬ VUKIĆЬ DOLINOVIĆЬ

. Iznad natpisa nalazi se motiv krsta u krugu, čiji se kraci u produžetku završavaju kao krugovi. Iznad ukrasa krsta nalazi se polukružni luk, dok se u zabatu nalazi motiv polujabuke. Ukras je rađen kombinacijom reljefnog ispupčenja i udubljenja, datira poslije 1496. godine.[4]

Natpis na sljemenjaku:

† VA IME OCA I SINA, SVETOGA DUHA A SE LEŽI VUKOSAVЬ LUPČIĆЬ (LUPOVČIĆЬ) †.

Sa istočne strane nalazi se predstava konjanika koji kopljem napada zmaja koji je već uhvatio ruku žene, dok se iznad glave konjanika nalazi dio natpisa. U gornjem dijelu stećka ispod ivica krovnih ploha sa sve četiri strane stećka pruža loza sa trolistom ispod koje se nalazi tordirana vrpca (traka). Na zapadnoj bočnoj strani nalazi se pradstava sa više životinja.[2]

U blizini nekropole na udaljenosti do 200 m evidentiran je kamenolom, a drugi na udaljenosti do 500 m u pravcu sjeverozapada, gdje su spomenici obrađivani.[5]

Literatura[uredi | uredi kod]

  • Šefik Bešlagić, Sarajevo: “Veselin Masleša“, 1982. STEĆCI – KULTURA I UMJETNOST
  • Pavao Anđelić, Historijski spomenici Konjica i okoline, I, Skupština opštine, Konjic, 1975.
  • Pavao Anđelić, Teritorijalnopolitička organizacija srednjovjekovne župe Neretve i njezino mjesto u širim političkim okvirima u Studije o teritorijalnopolitičkoj organizaciji srednjovjekovne Bosne, Sarajevo, 1982.
  • Vesna Mušeta-Aščerić, Sarajevo i njegova okolina u 15. stoljeću, Sarajevo, 2005. 2006.
  • Grupa autora, Prirodna baština Kantona Sarajevo, Sarajevo, 2008. 2009.

Reference[uredi | uredi kod]

  1. „Nekropola Poljice”. Komisija za nacionalne spomenike. Pristupljeno 13. 10. 2016. 
  2. 2,0 2,1 2,2 „Šefik Bešlagić: STEĆCI, KATALOŠKO-TOPOGRAFSKI PREGLED”. Sarajevo: Veselin Masleša, 1971. Pristupljeno 9. 2. 2017. 
  3. „Nekropola Poljice-Dolovi”. Komisija za nacionalne spomenike. Pristupljeno 13. 10. 2016. 
  4. „Marko Vego: Zbornik srednjovjekovnih natpisa Bosne i Hercegovine.”. Sarajevo: Izdanje Zemaljskog muzeja, knjiga III, 1964. Arhivirano iz originala na datum 2020-08-14. Pristupljeno 9. 2. 2017. 
  5. „Alojz Benac: STEĆCI – Mala istorija Jugoslavije”. Izdavački zavod Jugoslavija, Beograd 1967. Pristupljeno 9. 2. 2017.