Nekropole sa stećcima u Neumu
U srednjem vijeku područje Neuma je pripadalo župi Žabi, koja je obuhvatala istoimenu planinu sa njenim proširenim podnožjem. Vranjevo ili Vranjevo selo je bilo važan politički centar župe i sjedište Nikolića, najistaknutijeg vlastelinskog roda. U 14. stoljeću Nikolići su bili gospodari feudalnih oblasti, isključivi nosioci političke i kulturne djelatnosti žapske župe i članovi bosanskog velikaškog zbora. Direktni su potomci humskog kneza Andrije iz 13. st. (1217 – 1249), koji je pokopan u crkvi svete Marije u Stonu.
Petar Nikolić se prvi put spominje 1380. godine, zajedno sa braćom Vukoslavom i Milišom. Njihov utjecaj je znatno porastao nakon smrti kralja Tvrtka I, 1391. god. Krajem 1392. godine braću Nikoliće i njihovu majku Stanislavu Dubrovčani primaju za svoje građane. Sljedeće godine kralj Dabiša prenosi na njih pravo primanja humskog mogoriša (margarisiuma), dohotka koji je Dubrovnik svake godine plaćao gospodarima svog zaleđa. Sredinom 15. st. Nikolići se ubrajaju u vlastelu Stjepana Vukčića – Kosače. Njihovi potomci, među kojima su najistaknutiji bili unuci kneza Vukoslava, najvjerovatnije nisu dočekali kraj rata koji je sredinom 15. st. izbio između hercega Stjepana i Dubrovnika. Ne spominju su među hercegovom vlastelom koja je sklapala ugovor o miru sa Dubrovnikom
Nekropola sa stećcima na lokalitetu Crkvina u Hutovu obuhvata 101 stećak i zajedno sa dijelom ostataka jedne građevine i ostacima kasnijeg, napuštenog groblja, nalazi se na listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine.[1] Lokalitet Crkvina se nalazi uz sporedni put, koji se odvaja od glavne ceste koja vodi ka Popovom polju, tj. Hutovo - Velja Međa. Odvojak za spomenuti put nalazi se oko stotinjak metara od nekropole sa stećcima, znane pod imenom Karasivice ili Drijenjak, koja se nalazi između Gornjeg i Donjeg Hutova. Do nekropole Crkvine, koja je od nekropole Karusovice udaljena oko 400 m u smjeru sjeveroistoka, dolazi se sporednim makadamskim putem.
Nekropola Karasovica udaljena je par stotina metara od Crkvina. Sadrži samo 5 stećaka u obliku ploča i sanduka, od kojih 5 njih je ukrašeno. Dio očuvanijih i ukrašenijih stećaka sa ove lokacije premješten je kod katoličke crkve u Hutovo.
U zaseoku Lisće, pola sata hoda jugozapadno od Hutova grada, je još jedna srednjovjekovna nekropola, sa 48 stećaka.
Nekropola sa stećcima na lokalitetu Groblje na rimokatoličkom groblju kod Jurkovića kuća u Brštanici, Donje Hrasno. Obuhvata 101 stećak i nalazi se na listi nacionalnih spomenika. [2] Sastoji se od 74 spomenika, podijeljena u dvije grupe. Van groblja su 23 stećka, od čega 3 sljemenjaka, 17 sanduka i 3 ploče. Od toga ukrašeno je 5 spomenika. Druga grupa stećaka smješena je na dva tumula unutar ograde rimokatoličkog groblja. Na jednom tumulu je 51 stećak, od toga je ukrašeno 5 spomenika.[3]
Nekropola sa stećcima u Vranjevu selu nalazi se dva km. od Neuma. Proglašena je za nacionalnih spomenika.[4] Srednjovjekovnu nekropolu danas čine dvije skupine od ukupno 66 stećaka. Jedna grupa stećaka je situirana ispod brda Žrnova, a druga, veća, uz cestu. Nije sigurno da je nekropola oduvijek bila podijeljena. Jedan broj stećaka je razbijen, prevrnut ili ugrađen u obližnju ogradu i cestu, što govori o razaranjima nekropole u prošlosti, kada je ukupan broj stećaka bio mnogo veći. Sličnost u obradi i obliku stećaka u obje skupine datira ih okvirno u isti period, drugu polovicu 14. i 15. stoljeća.[5]
Arhivske vijesti i epitafi na stećcima u Vranjevu selu svjedoče da su tu sahranjeni: knez Vladislav, njegova majka Katarina (Katalina), žena župana Nikole, a sestra bosanskog bana Stjepana II Kotromanića i knez Petar Nikolić, sin kneza Vladislava. U pisanim izvorima Dubrovačkog arhiva knez Vladislav se spominje 1344. god., zatim 1347. god. i posljednji put 1363. godine. [6] Materijal od kojeg su spomenici pravljeni je fino obrađeni kamen. Pojedini stećci su utonuli ili zasuti zemljom.[7]
U transkripciji natpisi glase:[8]
- Ovdje počiva gospođa Katalina (Katarina), sa svojim gospodinom županom Nikolom koji je bio u službi Kotromanića tasta i slavnog bana Stjepana. Ovaj (kamen) postavi na nju Vladislav (njen sin) i njegov brat Bogiša
- Ovdje počiva knez Vladislav, sin župana Nikole, nećak bana Stjepana, na svojoj plemenitoj zemlji (baštini). Ovo je napisao Pomočan.
- Ovdje počiva knez Petar, sin kneza Vladislava.
Nekropola sa stećcima u Međugorju u Glumini se nalazi oko 1.5 km jugozapadno od sela Glumine. Od Hutova je udaljena oko 5,5 km. Put za Gluminu odvaja se nakon 4 km sa puta (Gornje) Hutovo – Velja Međa (Popovom polju), gdje se kod umjetnog jezera Vratak put penje ka selu Glumini. Oko 1,5 km ispred sela skoro uza sam put nalazi se nekropola stećaka u dijelu izdužene ravnice koja se zove Međugorje, jer se nalazi između planina Kape na jugu i Treštenice na sjeveru. Predio u kojem se nalazi nekropola, mještani zovu Polje.
Nekropola, dimenzija oko 80x50 m, zauzima površinu od oko 4.000 m2, zajedno sa dva tumula, od kojih se onaj veći nalazi na istočnoj strani ceste. Na nekropoli se nalaze 62 spomenika, od čega je 18 ploča, 39 sanduka i 5 sljemenjaka. Za stećke je biran tvrdi vapnenac. Obrada spomenika je vrlo dobra. Spomenici su i dobro očuvani. Ukrašeno je 14 spomenika. Nalazi se na listi nacionalnih spomenika. [9]
Nekropola Podgradinje nalazi se jednim dijelom uz pravoslavno groblje sa crkvom koja je dijelom urušena, a dijelom u samom groblju, i to sa obe strane puta. GPS koordinate: 42.950443985858485, 17.90141650455722. U njoj je 58 stećaka, od toga 21 ploča, 58 sanduka, 11 sljemenaka i jedan krst. Stećci su dosta razbacani. Ukrašeni su figuralnim predstavama, scenama lova i prikazima životinja. Posebno se ističe stećak ukrašen sa svih strana i sa prikazom borbe čovjeka sa medvjedom i scenom srne iznad koje su dvije ptice.
Susjedni sljemenjak je sa postoljem od istog komada kamena (168 x 75 x 147 cm). Pri dnu krovnih ploha i preko čeonih strana pruža se plastična tordirana vrpca. Ovaj stećak nema drugih ukrasa, ali na istočnoj čeonoj i južnoj bočnoj strani u dva reda mu je urezan ovakav natpis:[10]
:† Ovdje leži Radivоj Draščić. Dоbri junak ja bih. Molim ja vas, nedotičite! Vi ćete biti kako ja, a ja ne mоgu biti kako vi. († ɑ сє ʌєжʜ ρɑдʜвоʜ| дρɑшүʜћ доБρʜ юɴɑκь ѣ Бʜχь моʌƔ ѣ сє| вɑсьɴє тʜцɑʜ|ʜтє вʜ ћєтє Бʜ|тʜ κɑκо ѣ ɑ ѣ ɴє могƔ Бʜтʜ κɑκ|о вʜ)[11]
Nekropola Toplice (ili Lokve) u selu Vinjine (ili Vinine) je udaljena nekoliko km. od Podgradinja, smještena kod katoličkog groblja, zbog čega je dobro održavana. Sadrži 84 stećka, od toga 32 ploče, 40 sanduka i 12 sljemenaka. Dosta stećaka je ukrašeno. Na stećcima su prikazane scene lova, kolo predvođeno jahačem na jelenu (figure u kolu su prikazane sa kockastim glavama, te špicastim “kapama” na glavi), bordura od trolisne djeteline, zaobljene i špicaste slijepe arkade, rozete, floralni i solarni simboli, svastika, gotički lukovi, orant između dva suočena jahača. Motivi su isklesani u izrazito dubokom reljefu.[12] GPS koordinate:42.98140535101078, 17.855406340773175
Postoji još manje poznatih nekropola po selima u okolini Nema: Podhumac u Dobrovu, Moševići, Gradac, Radetići i Lišća.
- Šefik Bešlagić, Stećci u Gornjem Hrasnu, Naše starine VII, Sarajevo, 1960, 91-112.
- Pavao Anđelić, „Srednjovjekovna humska župa Žaba”, Hercegovina-časopis za kulturno i istorijsko nasljeđe, br. 3, Mostar, 1983, 35-56.
- ↑ „Nekropola Crkvina u Hutovu,”. kons.gov.ba. Arhivirano iz originala na datum 2016-04-07. Pristupljeno 21. 10. 2015.
- ↑ „Nekropola Groblje,”. kons.gov.ba. Arhivirano iz originala na datum 2016-04-07. Pristupljeno 21. 10. 2015.
- ↑ Stećci neumskog kraja - furaj.ba
- ↑ „Nekropola u Vranjevu selu,”. kons.gov.ba. Arhivirano iz originala na datum 2016-04-07. Pristupljeno 21. 10. 2015.
- ↑ „Šefik Bešlagić: STEĆCI, KATALOŠKO-TOPOGRAFSKI PREGLED”. Sarajevo: Veselin Masleša, 1971. Pristupljeno 9. 2. 2017.
- ↑ Šefik Bešlagić - Stećci u dolini Neretve[mrtav link]
- ↑ „Marian Wenzel -Ukrasni motivi na stećcima”. Sarajevo: Veselin Masleša, 1965. Pristupljeno 9. 2. 2018.
- ↑ „Marko Vego: Zbornik srednjovjekovnih natpisa Bosne i Hercegovine I - redni broj 24-25”. www.academia.edu. Pristupljeno 9. 2. 2017.
- ↑ „Nekropola u Glumini,”. kons.gov.ba. Arhivirano iz originala na datum 2016-04-07. Pristupljeno 21. 10. 2015.
- ↑ Podgradinje - općina Neum
- ↑ „Šefik Bešlagić: STEĆCI U GORNJEM HRASNU”. Sarajevo: Veselin Masleša, 1971. Pristupljeno 9. 2. 2022.
- ↑ Lokve - općina Neum