Nekropole sa stećcima u Lipi
Nekropole sa stećcima u Lipi, naselje Lipa, opština Tomislavgrad, Bosna i Hercegovina. Nekropola je i nacionalni spomenik BiH. [1]
Lokacija[uredi | uredi kod]
U istočnom kraju Duvanjskog polja, nalazi se selo Lipa. Od središta Tomislavgrada udaljeno je oko 12 km u pravcu jugoistoka. Na udaljenosti od 1 km u pravcu jugoistoka od središta naselja Lipa nalaze se nekropole sa stećcima, raspoređene na tri lokacije. Nadmorska visina nekropole sa stećcima na lokalitetu katoličkog i pravoslavnog groblja je 928 m nv.
Opis[uredi | uredi kod]
Na tri lokacije – Lipa I, II i III – ukupno su evidentirana 353 grobna mjesta sa 346 nadgrobnika[2] – 335 stećaka i 11 krstova – i 7 grobnih mjesta bez nadgrobnika. Od ukupnog broja stećaka najveći broj su ploče – 290, zatim sanduci – 42 i sljemenjaci – 3 primjerka. Ukrašeno je pet stećaka i šest krstača (lokalitet Lipa I – tri stećka br. 3, 6 i 32; šest krstača br. 2, 3, 6, 7, 9 i 11. i lokalitet Lipa III – dva stećka, br. 1 i 10.). Njihovi ukrasni motivi su: jabuke, krugovi sa rozetama, tordirano uže, obični krstovi[3], krst sa kružnim vijencima, krst sa kružnim završecima, stilizirani krstovi, štit, mač, bordura od kosih paralelica, friz od niza poluelipsa sa tačkicama, polumjesec[3] i rozeta. Ukrasi su rađeni tehnikom reljefnog ispupčenja i udubljenja.[4]
Za jedan stećak se veže tvrdnja da je dovezen iz Male Čvrsnice, preko čitavog polja Svinjače sa udaljenosti od preko 10 km.[5] Navedena tvrdnja je sadržana i u pjesmi koja glasi:
Stećak vukla Marta
na svog brata Marka,
miseca veljače,
priko polja Svinjače.
Vuklo sto volova,
izilo se sto ovnova.
Literatura[uredi | uredi kod]
- Šefik Bešlagić, Sarajevo: “Veselin Masleša“, 1982. STEĆCI – KULTURA I UMJETNOST
Reference[uredi | uredi kod]
- ↑ „Nekropole u Lipi”. kons.gov.ba. Arhivirano iz originala na datum 2022-05-05. Pristupljeno 13. 12. 2016.
- ↑ „Šefik Bešlagić: STEĆCI, KATALOŠKO-TOPOGRAFSKI PREGLED”. Sarajevo: Veselin Masleša, 1971. Pristupljeno 9. 2. 2017.
- ↑ 3,0 3,1 „Drago Vidović: SIMBOLIČNE PREDSTAVE NA STEĆCIMA”. Pristupljeno 9. 2. 2018.[mrtav link]
- ↑ „Marian Wenzel, Ukrasni motivi na stećcima”. Sarajevo: Veselin Masleša, 1965. Pristupljeno 9. 2. 2018.
- ↑ „Dubravko Lovrenović: Bosansko I humsko mramorje srednjeg vijeka”. RABIĆ: Sarajevo, 2009. Pristupljeno 9. 2. 2017.