Mramorije (Perućac)

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Nekropola Mramorje, općina Bajina Bašta, nalazi se na listi 28 srednjovjekovnih nekropola stećaka koje su 2016. godine proglašene Svjetskom baštinom UNESCO-a. Na listi su 22 nekropole u Bosni i Hercegovini, po 3 u Srbiji i Crnoj Gori, a 2 u Hrvatskoj. [1]

Lokalitet se nalazi pod zaštitom Republike Srbije, као spomenik kulture od izuzetnog značaja[2][3]

Sadržaj/Садржај

Lokacija[uredi - уреди | uredi izvor]

Prostire se između rijeke Drine i magistralnog puta.

Opis[uredi - уреди | uredi izvor]

Nekropola je iz XIV vijeka i imala je oko 200 stećaka, napravljenih od tvrdog krečnjaka. Prema posljednjim podacima sada ih je 93, od toga:

  • 46 ploča
  • 18 sljemenjaka sa postoljem
  • 10 sljemenjaka bez postolja
  • 7 sanduka sa postoljem
  • 10 sanduka bez postolja
  • 2 amorfna.

Dio stećaka je vremenom premješten, dio je utonuo, dva su prebačena u muzeje ( Etnografski muzej Beograd i Narodni muzej Užice). Poređani su u pravilne redove. Na stećcima nema natpisa, i vrlo mali broj je ukrašen motivima kruga, polumjeseca, mača i štita.

Reference[uredi - уреди | uredi izvor]

Literatura[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Šefik Bešlagić (1982): Stećci: kultura i umjetnost, Sarajevo: Veselin Masleša
  • Šefik Bešlagić (1971): Stećci, kataloško-topografski pregled, Sarajevo: Veselin Masleša
  • Dubravko Lovrenović (2009): Stećci: bosansko i humsko Mramorje srednjeg vijeka, Sarajevo