Natrijum sulfat

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno sa stranice Natrijum-sulfat)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Natrijum sulfat
Drugi nazivi Tenardit (mineral)
Glauberova so (dekahidrat)
lat. sal mirabilis (dekahidrat)
Mirabilit (dekahidrat)
Identifikacija
CAS registarski broj 7757-82-6 DaY
7727-73-3 (decahydrate)
PubChem[1][2] 24436
ChemSpider[3] 22844 DaY
UNII 36KCS0R750 DaY
ChEBI 32149
ChEMBL[4] CHEMBL233406 DaY
RTECS registarski broj toksičnosti WE1650000
ATC code A06AD13,A12CA02
Jmol-3D slike Slika 1
Svojstva
Molekulska formula Na2SO4
Molarna masa 142.04 g/mol (anhidratni)
322.20 g/mol (dekahidrat)
Agregatno stanje bela kristalna materija
higroskopna
Gustina 2.664 g/cm3 (anhidrat)
1.464 g/cm3 (dekahidrat)
Tačka topljenja

884 °C (anhidrat)
32.4 °C (dekahidrat)

Tačka ključanja

1429 °C (anhidrat)

Rastvorljivost u vodi 4.76 g/100 ml (0 °C)
42.7 g/100 ml (100 °C)
Rastvorljivost nerastvoran u etanolu
Indeks prelamanja (nD) 1.468 (anhidrat)
1.394 (dekahidrat)
Struktura
Kristalna rešetka/struktura ortorombična ili heksagonalna (anhidrat)
monoklinski (dekahidrat)
Opasnost
Podaci o bezbednosti prilikom rukovanja (MSDS) ICSC 0952
EU-indeks Nije na listi
Opasnost u toku rada Iritantna
NFPA 704
0
1
0
 
Tačka paljenja ne-zapaljiva so
Srodna jedinjenja
Drugi anjoni Natrijum selenat
Natrijum telurat
Drugi katjoni Litium sulfat
Kalijum sulfat
Rubidijum sulfat
Cezijum sulfat
Srodna jedinjenja Natrijum bisulfat
Natrijum sulfit
Natrijum persulfat

 DaY (šta je ovo?)   (verifikuj)

Ukoliko nije drugačije napomenuto, podaci se odnose na standardno stanje (25 °C, 100 kPa) materijala

Infobox references

Natrijum sulfat je so natrijuma i sumporne kiseline. U anhidratnoj formi, je beli kristalni prah sa hemijskom formulom Na2SO4, dok je kao dekahidrat poznat kao Glauberova so ili lat. sal mirabilis (čudesna so) sa formulom Na2SO4 ·10H2O. Sa godišnjom proizvodnjom od 6 miliona tona je jedna od najvažnijih trgovačkih hemikalija.

Natrijum sulfat se najviše koristi u proizvodnji deterdženata, u Kraftovom procesu proizvodnje papira. Oko dve trećine svetske proizvodnje se dobija iz mirabilita, prirodnog minerala u formi dekahidrata, te ostataka iz proizvodnje nekih hemijskih sirovina poput hlorovodonične kiseline.

Istorija[uredi | uredi kod]

Hidrat natrijum sulfata je poznat i kao Glauberova so, koja je dobila ime po njemačko-holandskom farmakologu Johann Rudolf Glauberu (16041670), koji ju se otkrio u izvorima u Mađarskoj. On lično ju je nazvao lat. sal mirabilis čudesna so, zbog njenih medicinskih svojstava. Kristali se generalno koriste kao laksativ, dok nije otkrivena njena današnja primjena početkom 20. veka.[5]

U 18. veku Glauberova so se počela upotrebljavati kao sirovina u industrijskoj proizvodnji sode (natrijum karbonat), putem reakcije sa kalijum karbonatom. Pošto su se povećale potrebe za sodom, povećana je i potražnja za natrijum sulfatom.[6] Do tada, Leblancov proces, kojim se natrijum sulfat dobijao kao intermedijarni proizvod je bio glavni metod u proizvodnji sode.

Literatura[uredi | uredi kod]

  1. Li Q, Cheng T, Wang Y, Bryant SH (2010). „PubChem as a public resource for drug discovery.”. Drug Discov Today 15 (23-24): 1052-7. DOI:10.1016/j.drudis.2010.10.003. PMID 20970519.  edit
  2. Evan E. Bolton, Yanli Wang, Paul A. Thiessen, Stephen H. Bryant (2008). „Chapter 12 PubChem: Integrated Platform of Small Molecules and Biological Activities”. Annual Reports in Computational Chemistry 4: 217-241. DOI:10.1016/S1574-1400(08)00012-1. 
  3. Hettne KM, Williams AJ, van Mulligen EM, Kleinjans J, Tkachenko V, Kors JA. (2010). „Automatic vs. manual curation of a multi-source chemical dictionary: the impact on text mining”. J Cheminform 2 (1): 3. DOI:10.1186/1758-2946-2-3. PMID 20331846.  edit
  4. Gaulton A, Bellis LJ, Bento AP, Chambers J, Davies M, Hersey A, Light Y, McGlinchey S, Michalovich D, Al-Lazikani B, Overington JP. (2012). „ChEMBL: a large-scale bioactivity database for drug discovery”. Nucleic Acids Res 40 (Database issue): D1100-7. DOI:10.1093/nar/gkr777. PMID 21948594.  edit
  5. Zbigniew Szydlo: Water which does not wet hands: The Alchemy of Michael Sendivogius, 1994, London-Varšava, Poljska Akademija nauka
  6. Fred Aftalion: A History of the International Chemical Industry, 1991, Philadelphia, University of Pennsylvania Press, str. 11–16, ISBN 0-8122-1297-5