Natrijum karbonat

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno sa stranice Natrijev karbonat)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Natrijum karbonat
Drugi nazivi Soda pepeo
Soda za pranje
Soda cristali
Identifikacija
CAS registarski broj 497-19-8 DaY
5968-11-6 (monohidrat)
6132-02-1 (dekahidrate)
PubChem[1][2] 10340
ChemSpider[3] 9916
UNII 45P3261C7T
EINECS broj 207-838-8
ChEBI 29377
RTECS registarski broj toksičnosti VZ4050000
Jmol-3D slike Slika 1
Svojstva
Molekulska formula Na2CO3
Molarna masa 105.9884 g/mol (anhidrat)
124.00 g/mol (monohidrat)
286.14 g/mol (dekahidrat)
Agregatno stanje beli prah, higroskopan
Miris bez mirisa
Gustina 2.54 g/cm3 (anhidrat)
2.25 g/cm3 (monohidrat)
1.46 g/cm3 (dekahidrat)
Tačka topljenja

851 °C (anhidrat)
100 °C (razlaže se, monohidrat)
34 °C (razlaže se, dekaahidrat)

Tačka ključanja

1600 °C (anhidrat)

Rastvorljivost u vodi 22 g/100 ml (20 °C)

7 g/100 g (0 °C)
21.6 g/100 g (20 °C)
45 g/100 g (100 °C)[4]
Rastvorljivost nerastvoran u alkoholu, etanolu
Baznost (pKb) 3.67
Indeks prelamanja (nD) 1.495 (anhidrat)
1.420 (monohidrat)
Struktura
Geometrija molekula trigonalna bipiramidalna
Opasnost
Podaci o bezbednosti prilikom rukovanja (MSDS) Safety Data Sheet External MSDS
EU-klasifikacija Iritant (Xi)
EU-indeks 011-005-00-2
NFPA 704
0
1
1
 
R-oznake R36
S-oznake S2, S22, S26
Tačka paljenja ne-zapaljiv
Srodna jedinjenja
Drugi anjoni Natrijum bikarbonat
Drugi katjoni Litijum karbonat
Kalijum karbonat
Rubidijum karbonat
Cezijum karbonat
Srodna jedinjenja Amonijum karbonat
Natron
Natrijum perkarbonat

 DaY (šta je ovo?)   (verifikuj)

Ukoliko nije drugačije napomenuto, podaci se odnose na standardno stanje (25 °C, 100 kPa) materijala

Infobox references

Natrijum karbonat (Na2CO3), često pogrešno nazvan soda, je so natrijuma i ugljične kiseline (H2CO3). Kao dodatak prehrambenim proizvodima nosi oznaku E500.

Modifikacije[uredi | uredi kod]

Natrijum karbonat je polimorfna supstanca, koja kristalizira u različitim kristalnim sistemima, u zavisnosti od pritiska i temperature. Može biti bezvodna ili sadržavati kristalnu vodu (hidrat).

  • Bezvodni natrijum karbonat: Poznat i kao mineral natrit ili kao kalcinisana soda. To je beli prah koji se topi na 853 °C i ima gustoću od 2,51 g/cm3. Stvara se na temperaturama višim od 107 °C.
  • Monohidrat, Na2CO3•H2O: Poznat i kao mineral termonatrit, stvara se na temperaturama višim od 35,4 °C iz heptahidrata.
  • Dihidrat, Na2Ca(CO3)2•2H2O: poznat i kao mineral pirsonit
  • Pentahidrat, Na2Ca(CO3)2•5H2O: mineral Gailusit ili natrokalcit.
  • Heptahidrat, Na2Ca(CO3)2•7H2O: Stvara se na temperaturama iznad 32,5 °C iz dekahidrata.
  • Dekahidrat, Na2Ca(CO3)2•10H2O: poznat i kao mineral soda ili kristalna soda, kristalizira se na temperaturama ispod 32,5 °C iz zasičenog rastvora natrijum karbonata.

Osobine[uredi | uredi kod]

Kao so slabe ugljične kiseline reagira sa jakim kiselinama koje iz njega istiskuju ugljen-dioksid. U vodi se rastvara oslobađajući toplotu te uslijed hidrolize daje bazičan rastvor.

Nalazišta[uredi | uredi kod]

Veća nalazišta natrijum karbonata se nalaze u Egiptu (jezero Natron), istočnoj Africi (mnoga isušena jezera i vodotoci), Kaliforniji, Meksiku i južnoj Sahari.

Upotreba[uredi | uredi kod]

Natrijum karbonat se koristi još od antičkog doba. U starom Egiptu se koristio za mumificiranje, kao i za proizvodnju keramike, stakla te kao sredstvo za čišćenje. Danas se koristi u razne industrijske svrhe, te se smatra jednim od važnih hemijskih proizvoda. U svetu se godišnje proizvede oko 39 miliona tona sode (1997), a najveći dio se upotrebi u industriji stakla, proizvodnji sredstava za čišćenje i izbeljivanje, industriji papira i drugim.

Vidi još[uredi | uredi kod]

Literatura[uredi | uredi kod]

  1. Li Q, Cheng T, Wang Y, Bryant SH (2010). „PubChem as a public resource for drug discovery.”. Drug Discov Today 15 (23-24): 1052-7. DOI:10.1016/j.drudis.2010.10.003. PMID 20970519.  edit
  2. Evan E. Bolton, Yanli Wang, Paul A. Thiessen, Stephen H. Bryant (2008). „Chapter 12 PubChem: Integrated Platform of Small Molecules and Biological Activities”. Annual Reports in Computational Chemistry 4: 217-241. DOI:10.1016/S1574-1400(08)00012-1. 
  3. Hettne KM, Williams AJ, van Mulligen EM, Kleinjans J, Tkachenko V, Kors JA. (2010). „Automatic vs. manual curation of a multi-source chemical dictionary: the impact on text mining”. J Cheminform 2 (1): 3. DOI:10.1186/1758-2946-2-3. PMID 20331846.  edit
  4. http://www.ndctz.com/sodaash.htm