Nart Savski

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Nart Savski
Nart Savski is located in Hrvatska
Nart Savski
Nart Savski
Nart Savski na karti Hrvatske
Županija Zagrebačka
Općina/Grad Rugvica
Mikroregija Zagrebačka
Najbliži (veći) grad Dugo Selo
Površina 1,93 km²
Nadmorska visina 105 m
Geografske koordinate
 - z. š. 45.767 N
 - z. d. 16.199 E
Stanovništvo (2001 / 2011)
 - Ukupno 213
 - Gustoća 110,4 st./km²
Pošta 10370 Dugo Selo
Pozivni broj +385(0)1
Autooznaka ZG


Nart Savski je naselje u općini Rugvica u Zagrebačkoj županiji.

Zemljopis[uredi - уреди | uredi izvor]

Smješteno je na lijevoj obali rijeke Save 19 km istočno od središta Zagreba, odnosno 7 km jugozapadno od Dugog Sela, 3,5 km sjeverozapadno od Rugvice. Naselje je smješteno na 105 m/nv. Pripada Zagrebačkoj aglomeraciji, u zagrebačkoj mikroregiji Središnje Hrvatske. Formalno je sjedište katoličke župe Uznesenja Blažene Djevice Marije - Savski Nart, dugoselskog dekanata.

Stanovništvo[uredi - уреди | uredi izvor]

Po popisu stanovništva iz 2001. godine u naselju živi 213 stanovnika u 58 kućanstava.

Broj stanovnika:

  • 1981: 33 (10 kućanstava)
  • 1991: 85
  • 2001: 213 (58 kućanstava)

Povijest[uredi - уреди | uredi izvor]

Nart Savski bio je sjedište župe Uznesenja Blažene Djevice Marije od 1334. do 1797. godine, odnosno on je i danas formalno središte, ali zbog čestih poplava rijeke Save, župna crkva je te godine izgrađena u Jalševcu Nartskom, koji je stvarno sjedište župe. Legenda govori kako je prvotno mjesto za novu crkvu bilo određeno u nedalekoj Strugi Nartskoj, ali je preko noći slika Majke Božje čudom preletjela u Jalševec, na mjesto današnje župne crkve. Vjernici su zaključili, da je to njezina volja, pa je tako i bilo. U 16. stoljeću, u Nartu Savskom rođen je Martin Bogdan, 59. po redu zagrebački biskup.

Od sredine 19. stoljeća Nart Savski je u sastavu dugoselskog kotara, a od sredine prošlog stoljeća u općini Dugo Selo, a od 1993. u općini Rugvica. Naselje se zbog povoljnog smještaja, odnosno blizine grada Zagreba početkom 80-ih godina 20. st. počinje intezivno naseljavati stanovništvom iz svih krajeva Hrvatske i Bosne i Hercegovine, a poglavito tijekom Domovinskog rata.

Gospodarstvo[uredi - уреди | uredi izvor]

Gospodarska osnova u manjoj mjeri je poljodjelstvo i stočarstvo.