Nagrada Borbe za arhitekturu

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Borbina nagrada za arhitekturu bila je jedina savezna nagrada za arhitekturu u socijalističkoj Jugoslaviji. Ova prestižna nagrada bila je glavno službeno mjerilo arhitektonske izvrsnosti u bivšoj Jugoslaviji i popularizacija najznačajnijih arhitektonskih postignuća te godine, istovremeno odražavajući i promovirajući koncept “bratstva i jedinstva” i formiranje jugoslavenskog identiteta. [1]

U saradnji sa Savezom arhitekata Jugoslavije, nagrada je ustanovljena 1965., na godišnjicu kada je 1922. u Zagrebu štampan prvi broj lista "Borba". Narednih decenija, nagrađivana su najznačajnija ostvarenja nastala na području nekadašnje Jugoslavije.

Osvajanje nagrade na čijem su čelu stajale te dnevne novine smatralo se najvećim prestižem na području arhitekture u bivšoj Jugoslaviji. Među brojnim dobitnicima su: Boris Magaš dva puta - za hotelski kompleks Solaris i stadion Poljud, Živorad Janković za KSC Skenrerija, Stanko Mandić, Janez Lajović, Stojan Maksimović, Aleksandar Šaletić, Jahiel Finci i Zlatko Ugljen za Narodno pozorište u Zenici, Janez Kobe, Ivan Štraus, Marijan Hržić dva puta sa saradnicima - za Krematorij na Mirogoju i kompleks Cibona, Mihajlo Mitrović i mnogi drugi.

Prvi laureat bio je Ivan Vitić koji je 1965. dobio nagradu za niz motela Sljeme uz jadransku obalu koji su danas u ruševnom stanju, što je sramota, ali i realnost.

Crnogorska arhitektica Svetlana Radević ostvarila je dvostruki raritet. Ona je jedina žena koja je dobila Saveznu nagradu lista „Borba“, a s druge strane postala je laureat u tridesetoj godini života.

U tridesetoj godini zivota dobitnica Borbine nagrade postala je i hrvatska arhitektica Maja Sah Radovic (r. U Zagrebu 1937.), zajedno s Kresimirom Cimpersak i tadasnjim svojim sefom Vjenceslavom Richterom (koji je preuzeo Arhitektonski biro Ostrogovic, nakon smrti Kazimira Ostrogovica 1964.) za Kompjutorski ili Racunalni centar u Nehajskoj ulici u Zagrebu. Dakle, bilo je jos arhitektica, dobitnica Borbine nagrade.

Sve njihove građevine obilježile su jugoslavenski prostor. Da su na jednom mjestu bio bi to čitav jedan grad.

Tradiciju jugoslovenske nagrade za arhitekturu lista "Borba" nastavile su 1992. "Večernje novosti", kada je sa nivoa prostora bivše Jugoslavije, prenijeta na teritoriju Srbije i Crne Gore. Od 2007. do 2013. dodeljivana je predstavnicima srpske arhitekture, uključujući i njihove objekte realizovane izvan Srbije. Zbog nedostatka sredstava, duga tradicija je prekinuta.

Galerija objekata[uredi | uredi kod]

Literatura[uredi | uredi kod]

Reference[uredi | uredi kod]