Nadmetanje Homera i Hesioda

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Homerova bista, Britanski muzej
Mladi Hesiod u pratnji Muze, Gustave Moreau

Nadmetanje Homera i Hesioda (starogrčki: Ἀγὼν Ὁμήρου καὶ Ἡσιόδου, često se citira i na latinskom: Certamen Homeri et Hesiodi ili samo Certamen) naslov je jednog starogrčkog spisa, pisanog mešavinom proze i stiha, koji govori o legendarnom pesničkom nadmetanju između Homera i Hesioda u gradu Halkidi na Eubeji, u kojem Hesiod na kraju pobeđuje i kao nagradu osvaja tronožac, koji posvećuje helikonskim Muzama. Još u doba grčkog pisca Pausanije (2. vek) posetiocima je u svetoj spilji Muza na planini Helikonu pokazivan jedan tronožac za koji se govorilo da predstavlja ovaj Hesiodov zavetni dar.[1]

Sam Hesiod u u Poslovima i danima govori o tome kako je kao nagradu na jednom pesničkom nadmetanju stekao tronožac i posvetio ga Muzama na Helikonu,[2] premda neki sumnjaju u autentičnost tih stihova.[3] U tim stihovima Hesiod govori o tome kako je morem putovao samo onda kad je iz Aulide plovio u Halkidu da bi učestvovao na igrama priređenim povodom sahrane nekog Amfidamanta.[4] Plutarh je tog Amfidamanta identifikovao s halkidskim junakom koji je poginuo u pomorskoj bici tokom lelantinskog rata, te je zaključio da taj deo pesme predstavlja kasniju interpolaciju smatrajući da je Hesiod živeo pre lelantinskog rata. Moderni ispitivači prihvatili su Plutarhovu identifikaciju Amfidamanta, ali su odbacili njegov zaključak. Lelantinski rat vodio se između eubejskih polisa Halkide i Eretrije oko Lelantinske doline, najverovatnije u nekom razdoblju tokom poslednje trećine 8. veka pne.,[5] što se uklapa u danas prihvaćenu hronologiju za Hesioda. U tom slučaju, Hesiod je pobednički tronožac možda i dobio upravo za izvođenje svoje Teogonije, pesme za koju se čini da bi mogla biti namenjena aristokratskoj publici kakva se bi se okupila na pogrebnim svečanostima u Halkidi.[6] Odatle verovatno potiče i izmišljena priča o Hesiodovom pesničkom nadmetanju s Homerom, koga Hesiod uopšte ne spominje.[4] U Nadmetanju Homera i Hesioda Hesiod recituje odlomak iz Poslova i dana koji počinje stihom "Kad Plejade izađu..." Kralj Paned, koji je vodio nadmetanje, pobedu je dosudio Hesiodu, jer ovaj opeva zemljoradnju i mir, a Homer pokolj i rat.[4]

Datiranje i autorstvo[uredi | uredi kod]

Tekst Nadmetanja koji je došao do nas svakako potiče iz 2. veka naše ere, s obzirom na to da se u 33. stihu spominje rimski car Hadrijan. Friedrich Nietzsche je pretpostavljao da je spis morao i ranije postojati u nekom izmenjenom obliku, a smatrao je da on zapravo potiče iz spisa Muzej sofiste Alkidamanta s kraja petog i početka četvrtog veka pne.[7] U međuvremenu su otkrivena tri papirusna fragmenta koja potvrđuju tu teoriju.[8][9][10] Jedan potiče iz 3. veka pne.,[11] jedan je iz 2. veka pne.[12] (oba ova fragmenta sadrže tekst koji se uglavnom slaže s verzijom iz Hadrijanova doba), dok je treći iz drugog ili trećeg veka naše ere i predstavlja završetak Alkidamantova spisa O Homeru (University of Michigan Pap. 2754).[13]

Da poreklo Nadmetanja treba bar delom tražiti u klasičnom razdoblju[14] pokazuju najbolje dva stiha iz tog spisa koja se pojavljuju u Aristofanovoj komediji Mir.[15] "Svakako je lakše", napominje R. M. Rosen, "pretpostaviti da je Aristofan citirao iz nekog već postojećeg teksta Nadmetanja nego da je Alkidamant preuzeo Aristofanove stihove za svoju priču o nadmetanju u Muzeju.[16] Rosen uočava i dublje uticaje koju je neka verzija Nadmetanja izvršila na Aristofanove Žabe, te primećuje tradicionalni koncept nadmetanja u nadmudrivanju koje često uključuje zagonetke.

Sadržaj[uredi | uredi kod]

T. W. Allen, Oxford Classical Text of Homer (1912) u 5. tomu sadrži moderno izdanje grčkog teksta Nadmetanja. Ovaj kratki spis[17] vrlo sažeto spominje život dvojice pesnika, njihovo poreklo i rođenje, a zatim opisuje samo nadmetanje. Oba su se pesnika nadmetala tako da je Hesiod kazivao stihove u kojima se nalazila neka protivrečnost, a Homer je morao dodati stih kojim se ta protivrečnost ukida, na primer:

Hesiod: οὗτος ἀνὴρ ἀνδρός τ' ἀγαθοῦ καὶ ἀναλκιδός ἐστι
Ovaj je čovek sin junaka strašljiva mnogo
Homer: μητρός, ἐπεὶ πόλεμος χαλεπὸς πάσῃισι γυναιξίν.
majka je njemu, nijedna jer žena ne ljubi rata.
Hesiod: ὣς οἳ μὲν δαίνυντο πανήμεροι οὐδὲν ἔχοντες
Tako se gošćahu oni dan čitav nemajuć ništa
Homer: οἴκοθεν, ἀλλὰ παρεῖχεν ἄναξ ἀνδρῶν Ἀγαμέμνων.
od kuće, već Agamemnon sve davaše ljudi gospodar.

Zatim je Hesiod postavljao pitanje, a Homer je na njega odgovarao. Na primer, Hesiod: "Šta ljudi nazivaju srećom?" Homer: "Umreti tako da si se što više naveselio, a što manje nažalostio". Nakon toga morao je svaki od pesnika recitovati najlepše stihove iz svojih pesama: Hesiod je izrecitovao ratarske stihove (Poslovi i dani, 384–392), a Homer ratničke (Ilijada, 120–133, 339–344). Publika se opredelila za Homera, ali je Paned, Amfidamantov brat, pobedu dodelio Hesiodu, jer nije, kao Homer, pevao o ratovima i prolivanju krivi, nego o mirnodopskim delima.[18] To čini oko jedne polovine teksta, nakon čega slede opisi njihovih smrti.

Reference[uredi | uredi kod]

  1. ↑ Pausanija, Opis Helade, IX, 31, 3.
  2. ↑ Hesiod, Poslovi i dani, 650–659.
  3. ↑ Pausanija, Opis Helade, knjiga II, prev. Zora Đorđević, Matica srpska, Beograd, 1994, komentar pod 3. uz IX, 31, str. 438.
  4. ↑ 4,0 4,1 4,2 Sironić & Salopek 1977, str. 37
  5. ↑ Easterling & Kenney 2002, str. 93
  6. ↑ West 1966, str. 43–45
  7. ↑ Friedrich Nietzsche, "Die Florentinischer Tractat über Homer und Hesiod", u: Rhetorica (Rheinisches museum für philologie) 25 (1870:528-40) i 28 (1873:211-49).
  8. ↑ Koniaris 1971
  9. ↑ Renehan 1971
  10. ↑ Mandilaras 1992
  11. ↑ Flinders Petrie, Papyri, ed. Mahaffy, 1891, pl. xxv.
  12. ↑ Izvorno objavljen u B. Mandilaras,Platon 42 (1990) 45-51.
  13. ↑ J. G. Winter, "A New Fragment on the Life of Home", Transactions of the American Philological Association 56 (1925), str. 120-129).
  14. ↑ Dokaze za verziju Nadmetanja iz 5. veka pne. sažeo je N. J. Richardson, "The contest of Homer and Hesiod and Alcidamas' Mouseion", The Classical Quarterly New Series 31 (1981:1-10).
  15. ↑ Aristofan, Mir, 1282–1283.
  16. ↑ Ralph Mark Rosen. "Aristophanes' Frogs and the Contest of Homer and Hesiod", Transactions of the American Philological Association 134.2, Autumn 2004:295-322.
  17. ↑ U ovom izdanju Nadmetanje ima 338 stihova.
  18. ↑ Đurić 1991, str. 126

Literatura[uredi | uredi kod]

  • Đurić, Miloš N. (1991). Istorija helenske književnosti. Beograd. 
  • Easterling, P.E.; Kenney, E.J. (2003). The Cambridge History of Classical Literature. Vol. I: Greek Literature. Cambridge. 
  • Ford, Andrew. 2002 The Origins of Criticism: Literary Culture and Poetic Theory in Classical Greece (Princeton University Press).
  • Graziosi, Barbara, 2001. "Competition in Wisdom" in F. Budelmann and P. Michelakis, eds. Homer, Tragedy and Beyond: Essays in Honour of P.E. Easterling (London) pp 57–74.
  • Griffith, Mark. 1990. "Contest and contradiction in early Greek poetry" in Mark Griffith and Donald Mastronarde, eds. Cabinet of the Muses: Essays on Classical and Comparative Literature in Honor of Thomas G. Rosenmeyer (Atlanta) pp 185–207.
  • Kahane, Ahuvia. Diachronic Dialogues: Authority And Continuity In Homer And The Homeric Tradition
  • Koniaris, G. L. (1971). Michigan Papyrus 2754 and the Certamen. Harvard Studies in Classical Philology 75, str. 107–129. 
  • Mandilaras, Basil (1992). A new papyrus fragment of the Certamen Homeri et Hesiodi. M. Carpasso, ed. Papiri letterari greci e latini (ser. Papirologia lupiensia) I:Galatina, str. 55–62. 
  • Renehan, Robert (1971). The Michigan Alcidamas-Papyrus: A problem in methodology. Harvard Studies in Classical Philology 75, str. 85–105. 
  • Sironić, Milivoj; Salopek, Damir (1977). "Grčka književnost", u: Povijest svjetske književnosti, knj. 2. Zagreb. 
  • West, Martin L. (1966). Hesiod: Theogony. Oxford University Press. 
  • West, M.L. 1967. "The Contest of Homer and Hesiod", The Classical Quarterly New Series 17 pp 433–50.

Vanjske veze[uredi | uredi kod]

Izvor: https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Nadmetanje_Homera_i_Hesioda&oldid=41402835