Nadbiskupija Bremen

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Erzstift Bremen
Kneževina-nadbiskupija Bremen
Vazal od država/države Sveto Rimsko Carstvo
?
1180–1648 ?
 
?
 
?

Grb {{{common_name}}}

Grb

Položaj Nadbiskupije Bremen
Kneževina-nadbiskupija Bremen u Svetom Rimskom Carstvu (od 1648), kao biskupsko sjedište (u Vördeu) prikazana crvenom točkom.
Glavni grad Bremen (sjedište biskupa)
Vörde (sjedište uprave od 1219)
Basdahl (sastajalište Dijeta)
Jezik/ci donjosaksonski, frizijski, njemački
Religija rimokatoličanstvo do 1540-ih, potom luteranstvo, nešto Jevreja
Vlast kneževina
President
 - 1180–1184 Knez-nadbiskup Siegfried
 - 1185–1190 Kneznadbiskup Hartwig II
 - 1596–1634 Administrator Johann Frederik
 - 1635–1645 Administrator Frederik II
Legislatura Kraljevski staleži (Stiftsstände) koji se sastaju u Dijetama (Tohopesaten ili Landtage) u Basdahlu
Historijska era srednji vijek
 - Raspad osnovnog
    vojvodstva Saksonija

 - Grad Bremen de facto
    stiče nezavisnost
1186, posebno od 1360-ih
 - Osvajanje od
    Katoličke lige

ljeto 1627.
 - Osvajanje od
    Šveđana, Bremena
    i Lübecka


10. maj 1632
 - prisvajanje od Švedske 13. august 1645
 - sekularizirana kao
    Vojvodstvo Bremen

15. maj 1648.
Valuta Reichsthaler, bremenska marka

Nadbiskupija Bremen (također Nadbiskupija Hamburg-Bremen, njemački: Erzbistum Bremen, a koju se ne treba miješati sa suvremenom Rimokatoličkom nadbiskupijom Hamburg, osnovanom 1994) bila je historijska rimokatolička biskupija (787–1566/1648) koja je od 1180. do 1648. tvorila crkvenu državu (koja se pod drugim imenima nastavila do 1823) pod nazivom Kneževina-nadbiskupija Bremen (njemački: Erzstift Bremen) odnosno sastavni dio Svetog Rimskog Carstva. Kneževina-nadbiskupija je sadržavala oko trećinu teritorije nadbiskupjke. Grad Bremen je bio de facto (od 1186) i de jure (od 1646) izvan kneževina-nadbiskupije ali je pripadao nadbiskupiji. Najveći dio teritorija se nalazio sjeverno od grada Bremena, između rijeka Weser i Elbe. Kompliciranu državnopravnu situaciju su dodatno komplicirala drukčija crkvena situacija, odnosno da je dio teritorija kneževine-nadbiskupije pripadao susjednoj biskupiji Verden, čineći 10% njene teritorije.

Verden (njemački izgovor: [ˈfeːɐ̯dən]) je i sam imao dvostruki identitet — kao biskupija Verden (njemački: Bistum Verden) i Kneževina-biskupija Verden (njemački: Hochstift Verden). Svaka od tih kneževina-biskupija je imala status carske države (njemački: Reichsstand, množina: Reichsstände), i bila predstavljena u Dijeti (njemački: Reichstag) Svetog Rimskog Carstva. Od 1500. Kneževina-biskupija Bremen je pripadala Saksonsom Okružju (kasnije Donjosaskonskom Okružju; njemački: Sächsischer ili Niedersächsischer Kreis), administrativnoj pod-jedinici Casrva. Kneževina-biskupija Verden je, s druge strane, pripadala Donjem Rajnsko-vestfalskom Okružju (njemački: Niederrheinisch-Westfälischer Kreis, kolokvijalno Vestfalsko Okružje) i slalo svoje predstavnike u Dijetu. Čak i kada su obje kneževine-biskupije bile u personalnoj uniji, nastojeći očuvati dva mjesta u Dijeti, nisu nikada bile u realnoj uniji. To se odnosilo i na Vojvodstva Bremen i Verden (njemački: Herzogtümer Bremen und Verden Herzogtum Bremen und Fürstentum Verden) stvorena nakon sekularizacije 1648.


Napomene[uredi - уреди | uredi izvor]

V. također[uredi - уреди | uredi izvor]