Nacionalsocijalistička ilegalna čečensko-gorska organizacija
Nacionalsocijalistička ilegalna čečeno-gorska organizacija (njemački: Nationalsozialistische Illegale Tschetscheno-Bergorganisation) je izraz koji se u njemačkim izvorima koristi za tajnu organizaciju, odnosno paravojne formacije čečenskih nacionalista koje su 1941. i 1942. godine za vrijeme Drugog svjetskog rata pod vodstvom Mairbeka Šeripova djelovale u južnom dijelu Čečenije nastojeći, uz pomoć nacističke Njemačke svrgnuti sovjetsku vlast i uspostaviti pro-osovinsku čečensku državu. Šeripov, mlađi brat istaknutog boljševičkog vođe i heroja građanskog rata Aslana Šeripova, je organizaciju počeo stvarati nakon početka operacije Barbarosa, uvjeren u skoru propast sovjetskog režima. Prve kontakte sa Nijemcima je ostvario u novembru 1941. godine, nakon čega su on i njegovi sljedbenici počeli dobivati padobranske pošiljke sa oružjem, eksplozivom i opremom. Šeripov i njegova organizacija, koja se, prema različitim izvorima i u različitim vremenskim periodima originalno zvala "Društvo za spas planinaca", "Savez oslobođenih planinaca" i "Čečensko-inguški savez gorskih nacionalista", svoje je najvažnije uporište imala u selima Šatoj i Itum-Kale. Njene su aktivnosti, koje su koincidrale sa ustankom Hasana Israilova bile dovoljno ozbiljne da sovjetski NKVD u svrhu neutralizacije Šeripova angažira motoriziranu pukovniju. Njemački Abwehr je za vrijeme velike ofenzive na Kavkaz ljeti 1942. godine na Kavkaz postao misiju koja je uspjela stupiti u kontakt sa Israilovljevim sljedbenicima i njegovom Zasebnom partijom kavkaske braće (OPKB), ali nije imala uspjeha sa Šeripovom i njegovim ljudima, odnosno efikasno koordinirala njihove aktivnosti sa aktivnostima Israilova i njemačkih snaga na frontu. Šeripov je 7. novembra 1942. poginuo u okršaju sa trupama NKVD-a (a prema nekim izvorima ubijen po nalogu Israilova koji ga je smatrao suparnikom). Poraz Nijemaca kod Staljingrada je sljedeće godine doveo do povlačenja njemačkih trupa sa Kavkaza; njih je pratio manji broj Šeripovljevih pristaša koje je Njemačka, slično kao i kod OKBP, do kraja rata koristila u propagadne svrhe.
V. također[uredi | uredi kod]
Literatura[uredi | uredi kod]
- ГАРФ. Ф. Р.-9478. Оп.1. Д.55. Л.314-315