Coordinates: 40°06′20″N 49°23′20″E / 40.10556°N 49.38889°E / 40.10556; 49.38889

Nacionalni park Gobustan

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

40°06′20″N 49°23′20″E / 40.10556°N 49.38889°E / 40.10556; 49.38889

Petroglifi Gobustana
Svjetska baštinaUNESCO
 Azerbejdžan
Registriran:2007. (31. zasjedanje)
Vrsta:Kulturno dobro
Mjerilo:iii
Ugroženost:no
Referenca:UNESCO

Nacionalni park Gobustan ili Gobustanski petroglifi (azerski jezik: Qobustan qoruğu) je nacionalni park u blizini naseja Gobustan, 64 km jugozapadno od Azerbejdžanske prijestolnice Bakua. Nacionalni park zauzima jugoistočni obronak planine kojom završava Kavkaz, prije zapadne obale Kaspijskog jezera, većinom u dolini rijeke Džejrankečmaz, između rijeka Pirsgat i Sumgait.

Ovo područje je prepuno dubokih klanaca (azerski: gobu) po kojima je i dobilo ime. Ostale znamenitosti su blatni vulkani (400 njih što je više od pola u svijetu), plinsko kamenje, fosili, i velike odlomljene vapnenačke stijene koje tvore oko 20 velikih i malih špilja i prirodnih zaklona. Na tim stijenama je 1930. godine pronađen veliki broj petroglifa (oko 6,000) iz paleolita i neolita koji svjedoče o 40,000 godina prapovijesne umjetnosti na kamenu. Oni uglavnom prikazuju lov, ribolov, floru i faunu okolice, te način života koji se očuvao od prapovijesti do srednjeg vijeka. Zbog toga su 2007. godine upisani na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Aziji.[1][2]

Na zaštićenom području od 537 hektara nalaze se i ostaci naseljenih špilja, naselja i grobnica koje su nastale poslije posljednjeg Ledenog doba. Jedinstveni su i megalitski spomenici poznati kao "Gaval-daš kamenje" koje se sastoji od velike kamene ploče plinskog kamena, na 3 kamena potpornja, koja proizvodi neobičan zvuk kada se udari kamenom. Plinsko kamenje je nastalo kombinacijom jedinstvene klime, te izvora plina i nafte koji se mogu pronaći samo na ovom mjestu[3].

Nacionalni park postoji još od 1966. godine i uključuje šire područje planina Bojukdaš, Kičikdaš, Džingirdag i brdo Jazili u blizini Kaspijskog jezera.

God. 1948. azerbejdžanski arheolog Išak Džaferzade je pored prapovijesnih petroglifa pronašao i starorimski natpis na latinskom koji je najistočniji rimski artefakt ikada pronađen[4].

Danas je Gobustan najpopularniji nacionalni park u Azerbejdžanu i velika turistička atrakcija.

Povezano[uredi | uredi kod]

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. „Azerbejdžan, spomenici upisani na listu svjetske baštine”. UNESCO: Svjetska baština. Pristupljeno 10. 1. 2024. 
  2. „Nacionalni park Gobustan”. UNESCO: Svjetska baština. Pristupljeno 8. 1. 2024. 
  3. Gaval-daš glazbeno kamenje
  4. Gobustan na travbuddy.com (en) Posjećeno 15. ožujka 2011.

Vanjske veze[uredi | uredi kod]