Münster (grad)

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Minster
Münster


Minster

Zastava
Zastava

Grb
Grb
Osnovni podaci
Država  Njemačka
Gradonačelnik Markus Lewe (CDU)
Savezna država Severna Rajna-Vestfalija
Stanovništvo
Stanovništvo 275.543[1]
Gustina stanovništva 910 st./km²
Geografija
Koordinate 51°57′47″N 7°37′43″E / 51.96294°N 7.62869°E / 51.96294; 7.62869
Vremenska zona UTC+1, ljeti UTC+2
Nadmorska visina 60 m
Površina 302,9 km²
Minster na mapi Njemačke
Minster
Minster
Minster (Njemačke)
Ostali podaci
Poštanski kod 48143–48167
Pozivni broj 02536
Registarska oznaka MS
Web-stranica www.muenster.de

Minster (nem. Münster, niskonem. Mönster) je grad u Vestfaliji u sevrozapadnoj Nemačkoj. Pripada saveznoj državi Severna Rajna-Vestfalija između Osnabrika i Dortmunda. Minster je krajem 2007. imao 272.951 stanovnika.

Grad Minster je 793. osnovao frizijac Ludger. Biskupiju u Minsteru je 799. proglasio papa Lav III, a Ludger je od 805. bio njen prvi biskup. Za vreme Reformacije, u Minsteru su anabaptisti pobunom preuzeli vlast (Minsterski ustanak, 1534-1535). Ovde i u Osnabriku je 1648. potpisan Vestfalski mir. Minsterom i njegovom državom su vekovima vladali biskupi, sve do 1803. To je bila najveća crkvena teritorija u Svetom rimskom carstvu. Od 1815. do 1946. Mister je bio prestonica pruske provincije Vestfalija.

Stari grad je uništen u Drugom svetskom ratu (91%), ali je obnovljen 1950-ih. U Minsteru danas postoji 8 univerziteta i viših škola, kao i provincijski sudovi. Grad je poznat po velikoj upotrebi bicikala.

Geografski i demografski podaci[uredi | uredi kod]

Položaj grada u okrugu

Grad se nalazi na nadmorskoj visini od 60 metara. Površina opštine iznosi 302,9 km². U samom gradu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 275.543 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 910 stanovnika/km². Posjeduje regionalnu šifru (AGS) 5515000, NUTS (DEA33) i LOCODE (DE MSR) kod.

Ostalo[uredi | uredi kod]

U Minsteru danas postoji 8 univerziteta i viših škola, kao i provincijski sudovi. Grad je poznat po velikoj upotrebi bicikala.

Reference[uredi | uredi kod]

  1. Broj stanovnika po njem. Saveznom zavodu za statistiku. Stanje 30. 6. 2010.

Literatura[uredi | uredi kod]

  • Berger, Dieter (1999). Geographische Namen in Deutschland. Bibliographisches Institut. ISBN 3411062525. 
  • Fulbrook, Mary (1991). A Concise History of Germany. Cambridge University Press. ISBN 978-0-521-36836-0. 
  • Gareth, Shaw (2011). Urban Historical Geography: Recent Progress in Britain and Germany (Cambridge Studies in Historical Geography) (Reprint edition izd.). Cambridge University Press. ISBN 0521189748. 
  • Home, William R.; Pavlovic, Zoran (2007). Germany (Modern World Nations) (2 ed. izd.). Chelsea House Pub. ISBN 0791095126. 
  • Hamm, Ingrid; Werding, Martin; Seitz, Helmut (3540681353). Demographic Change in Germany (8. izd.). New York: Springer-Verlag. ISBN 2007. 
  • Berghahn, V. R. (2004). Modern Germany: Society, Economy and Politics in the Twentieth Century (2. izd.). Cambridge University Press. ISBN 0521347483. 
  • Jähnig, Bernhart; Biewer, Ludwig (1991). Kleiner Atlas zur deutschen Territorialgeschichte (2. izd.). Bonn: Kulturstiftung der Deutschen Vertriebenen. ISBN 3885570963. 
  • Dornbusch, Joachim; Aner, Ekkehard (1997). Grosser Atlas zur Weltgeschichte. Braunschweig: Westermann. ISBN 3075095206. 

Vidi još[uredi | uredi kod]

Vanjske veze[uredi | uredi kod]