Muzej I zasjedanja ZAVNOBiH-a u Mrkonjić Gradu

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Muzej ZAVNOBiH-a u Mrkonjić Gradu

Muzej 1. zasjedanja ZAVNOBIH-a u Mrkonjić Gradu, osnovan je 1953. godine odlukom Izvršnog vijeća Narodne Republike Bosne i Hercegovine. Smješten je u zgradi izgrađenoj 1896. godine kao trgovina porodice Gašić.

Historijski podaci[uredi | uredi kod]

Prvo zasjedanje Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja BiH - ZAVNOBiH, koje je ujedno bilo i konstituirajuća skupština, održano je uz prisustvo 141 delegata, od 173 delegovanih. Počelo je u Mrkonjić Gradu 25. novembra 1943. u 19 sati. Završeno je iste noći (26. novembra) u 4 sata ujutro. ZAVNOBIH je osnovan kao centralno političko predstavništvo Narodnooslobodilačkog pokreta i najviši organa narodne vlasti Bosne i Hercegovine, na kojem je potvrđen kontinuitet državnosti Bosne i Hercegovine u novijoj istoriji.[1]

Odbornici su usvojili Rezoluciju ZAVNOBiH-a i Proglas narodima BiH u kojima se ističe da ubuduće BiH i njene narode u zemlji i inostranstvu, mogu zastupati i predstavljati samo ZAVNOBiH i AVNOJ. Ovim aktima istovremeno je izražena odlučnost naroda BiH da njihova zemlja, koja nije ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska, nego i srpska i muslimanska i hrvatska, bude zbratimljena zajednica u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost svih Srba, Muslimana i Hrvata. Na zasjedanju je izabrana delegacija od 58 članova koja će predstavljati BiH na Drugom zasjedanju AVNOJ-a (29. novembar 1943). Istovremeno je konstituisan Prezidijum ZAVNOBiH-a, sastavljen od 31 člana i Predsjedništvo Prezidijuma sa 5 članova: dr. Vojislav Kecmanović, predsjednik, Avdo Humo, prvi potpredsjednik, Aleksandar Preka, drugi potpredsjednik, Đuro Pucar Stari, treći potpredsjednik, i Hasan Brkić, sekretar.[2]

Opis iz 2014. godine[uredi | uredi kod]

U toku ratnih dejstava nije pretrpio značajnija oštećenja te se nalazi u veoma lošem stanju usljed neadekvatnog održavanja. Objekat je trenutno bez namjene i izložen je daljnjem propadanju. Sva pokretna dobra koja su se nalazila u objektu su uništena ili su nestala.

Paučina, polupana stakla na provaljenim ulaznim vratima, uništeni pod na kojem su razbacane slike i pisane poruke na panoima prislonjene uza zidove, uništene stolice na bini, osušeni vijenci ostali na podu od prošlogodišnjeg obilježavanja 25. novembra.[3]

Na podu uza zid, umjesto na ulazu, stoji mermerna ploča koja svjedoči o istorijskom značaju objekata na kojoj je napisano: 25. i 26. novembra u ovoj zgradi održano je Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a na kojem su udareni temeljni zbratimljene, slobodne i ravnopravne Bosne i Hercegovine u Federativnoj i demokratskoj Jugoslaviji. Ne postoje ni biste prvog predsjedavajućeg Vojislava Kecmanovića i sekretara Hasana Brkića. Sačuvana je na postolju jedino ona Đure Pucara – Starog, vidno oštećena.[4]

Reference[uredi | uredi kod]

Literatura[uredi | uredi kod]

  • Rodoljub Čolaković -Zapisi iz oslobodilačkog rata, knjiga V. Saiajevo, 1966
  • Nikola Babić -Jubilej AVNOJ-a i ZAVNOBiH-a (1943—1963), NIP »Zadrugar«, Sarajevo, 1963