Muzej Hercegovine u Mostaru

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Muzej Hercegovine u Mostaru je muzejska je institucija u Mostaru. Ustanovljen je 1950. godine s ciljem pronalaska, prikupljanja, čuvanja i prezentiranja kulturno-istorijske baštine Mostara i Hercegovine. U posjedu je arheoloških, etnografskih, rukopisnih, numizmatičkih i drugih eksponata.[1]

Muzej se sastoji od četiri odjeljenja:

  • Spomen kuća Džemala Bijedića. Uprava muzeja smještena je u ovoj kući. Otvorena je 22. aprila 1981. godine. Za ovu postavku prikupljeno je 12.300 muzejskih jedinica (fotografije, albumi, trodimenzionalni predmeti, pisma, izvještaji, rukopisi, filmske trake, štampa, knjige žalosti u našim i stranim ambasadama itd.).Time je omogućeno formiranje Fonda Džemala Bijedića, kao sastavnog dijela ostalih fondova Muzeja Hercegovine, potrebnog za ostvarivanje muzejske postavke i dalje naučno istraživanje i prikupljanje građe.
  • Spomen kuća Svetozara Ćorovića. U ovoj zgradi se nalaze Spomen sobe, posvećene životima i književnim radu trojici velikih bosanskohercegovačkih pisca: Svetozar Ćorović, Aleksa Šantić i Hamza Humo. U prostorijama su brojni književni radovi, rukopisi, pisma te predmeti iz privatnog života. U sklopu objekta djeluje biblioteka sa odabranom književnom građom. Prostorija posvećena prepisivačko - štamparsko - izdavačkoj djelatnosti u Hercegovini dodatno obogaćuje sadržaj kuće. Izložena su rukopisna orijentalna djela, časopisi i knjige koji svjedoče bogatu izdavačku djelatnost ovog područja. Mala galerija unutar kuće je pogodna za različite vrste kulturoloških programa.

Bašta, ukrašena hercegovačkom vegetacijom, je mjesto susreta kulturnih radnika.

  • Muzej Stari most je odjel Muzeja Hercegovine posvećen historijatu razvoja grada Mostara i obnovi Starog mosta. Zajedno sa vidikovcem smješten je u kompleksu kule Tara, na lijevoj obali Neretve. Istodobno sa rekonstrukcijom Starog mosta vršena su arheološka istraživanja (2001-2003.godine) koja su dala nove podatke o nastanku grada uz most i dvije kule na Neretvi, kako spominje najstariji zapis iz 1452. godine. Iskopavanja su dokazala postojanje dva starija srednjovjekovna drvena mosta. Dio muzejske postavke je autentičan arheološki lokalitet ispod nivoa prilaza kuli dok je na spratovima kule izložena pokretna arheološka građa, arhivska i arhitektonska dokumentacija.
  • Interpretacijski centar Mostar), a

Ustanovljen je 1950. godine s ciljem pronalaska, prikupljanja, čuvanja i prezentiranja kulturno-povijesne baštine Mostara i Hercegovine. Uprava muzeja smještena je u spomen kući "Džemal Bijedić".

Reference[uredi | uredi kod]

  1. „Muzej Hercegovine”. Arhivirano iz originala na datum 2021-02-14. Pristupljeno 2021-02-07.