Municipijum Jasorum

Približna lokacija Municipijuma Jasorum ili Republike Jasorum

Municipijum Jasorum ili Res publika Jasorum (lat. Res publica Iasorum, Respublica Iassorum, Municipium Iasorum) je bila administrativna teritorija u antičkoj rimskoj Panoniji. Nalazila se na području današnjeg Daruvara (i u njegovoj široj okolini), na prostoru današnje Slavonije u Hrvatskoj. Administrativni centar teritorije bio je grad Municipium Iasorum (poznat i kao Aquae Balissae, Jasi i Jazora), a nalazio se na mestu ili u blizini današnjeg Daruvara. Teritorija Municipijuma Jasorum prostirala se između Save i Drave.

Ime

Nazivi Res Publica Iasorum i Municipium Iasorum (bukv. gradska opština Jasâ, municipija/gradska samouprava Jasâ) odnosili su se kako na samu teritoriju, tako i na njen administrativni centar.

Istorija

Prvi pisani izvori pominju na ovom području panonsko (ilirsko)-keltsko pleme pod nazivom Jasi. Jasi su bili autohtoni stanovnici Panonije, ali postoji mogućnost njihovog dalekog iranskog porekla, s obzirom na sličnost njihovog imena sa imenom sarmatskih Jaziga. Jasi su, prema Pliniju, stanovali na obe obale reke Drave.

Prvi kontakt Jasa sa Rimljanima dogodio se u vreme rimskog osvajanja naselja Segestica, 159. ili 156. godine p. n. e. Posle suzbijanja Batonovog ustanka (6-9. godina nove ere), Rimljani osnivaju vojni logor u daruvarskom basenu, na mestu nekadašnjeg jaškog opiduma. Tokom procesa romanizacije, plemensko naselje stiče status opštine. Podelom Panonije na početku 2. veka, naselje je pripalo provinciji Gornjoj Panoniji.

U vreme Hadrijanove vladavine, italski imigranti, veterani i drugi strani nosioci prava rimskih građana, zajedno sa domaćim stanovništvom, organizuju Municipium Iasorum na mestu antičkog opiduma. Grad je bio administrativni centar Jasa, na čijoj su velikoj teritoriji formirana i druga naselja, kao što su Aquae Iasae i Civitas Iovia.

Natpisi

Prema pronađenom natpisu u ostacima rimskog kupatila u blizini Daruvara, Res publika Jasorum je ovo kupatilo posvetila caru Komodu (vladao od 180. do 192. godine nove ere). Natpis na latinskom jeziku glasi:

• DIVO LUC(io) AUREL(io)
• COMMODO CAES(ari)
• PATRI PATRIAE
• HAS THERMAS
• DEDICA+VIT
• RESPUBLIK(a) IASORU(m)

(U prevodu na srpsko-hrvatski: Božanskom cezaru Luciju Aureliju Komodu, ocu otadžbine, ove terme posvetila je jaska opština)

Na drugom natpisu je upisano sledeće:

• THERMAE (terme)
• IASORVENSES H(erculi). C(onsecratae).

(Jaske terme posvećene Herkulu)

Na ovom arheološkom lokalitetu pronađeni su i mnogobrojni komadi rimskog novca, od kojih su svi zlatni primerci kovani pod carem Komodusom.

Izvori

• Friedrich Wilhelm von Taube, Historische und geographische Beschreibung des Königreiches SLAVONIEN und des Herzogthumes SIRMIEN, sowohl nach ihrer natürlichen Beschaffenheit, als auch nach ihrer iBigen Verfassung und neuen Einrichtung in kirlichen, bürgerlichen und militarichen Dingen I, II, III Bücher, Leipzig, 1777, 1778.
• Fridrih Vilhelm fon Taube, Istorijski i geografski opis KRALjEVINE SLAVONIJE i VOJVODSTVA SREMA kako s obzirom na njihove prirodne osobine tako i na njihovo sadašnje ustrojstvo i novo uređenje u crkvenim, građanskim i vojnim stvarima: iz sopstvenog posmatranja i zapažanja učinjenih u samoj zemlji, Novi Sad, 1998.

Spoljašnje veze

• Berislav Schejbal, Municipium Iasorum (Aquae Balissae)
• Antun Mayer, Iasi
• Dunja Brozović-Rončević, O jednom "iranizmu" u hrvatskom, Zavod za lingvistička istraživanja HAZU, Zagreb, 1993.
• Emil Heršak - Boris Nikšić, Hrvatska etnogeneza: pregled komponentnih etapa i interpretacija (s naglaskom na euroazijske/nomadske sadržaje), Institut za migracije i narodnosti, Zagreb, 2007.
• Susan V. Tomory, A NEW VIEW OF THE ARTHURIAN LEGENDS