Most u Jablanici

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Most u Jablanici u 2010

Most u Jablanici je na rijeci Neretvi, naselje i opštinski centar Jablanica (BiH), Bosna i Hercegovina.

Memorijalni kompleks[uredi - уреди | uredi izvor]

Most je dio Javne ustanove Memorijalni kompleks Bitka za ranjenike na Neretvi vezane za četvrtu neprijateljsku ofanzivu. Taj događaj se desio u februaru i martu 1943. godine, kojom prilikom su pripadnici jedinica Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije spasili preko 4000 ranjenika i bolesnika uprkos združenom napadu sila Osovine. Muzej je otvorio Josip Broz Tito 12. novembra 1978. godine povodom obilježavanja 35. godišnjice bitke. Proglašen je za nacionalni spomenik BiH [1] Sastoji se od nekoliko cjelina.

Muzej Bitka za ranjenike na Neretvi je objekat sa podrumom, prizemljem i spratom. Projektanti muzeja su arhitekti: Branko Tadić, Zdravko Dunđerović i Mustafa Ramić. Ukupna površina muzeja na sve tri etaže iznosi 4.873 m2. Zgrada je u eksterijeru oblikovana u vidu razigranih, međusobno isprepletenih kubusa. Muzej u svom arhivu posjeduje originalne i kopije fotografija, karata i dokumenata vezanih za bitku, puške, uniforme, makete aviona, bombe, šljemove i dr. U izložbenom prostoru Muzeja „Bitka za ranjenike na Neretvi“ nalaze se dvije slike u ulju posvećene nošenju ranjenika (Ismet Mujezinović, S. Gavrilović).

Manifestacioni prostor sa otvorenom scenom i zborište na desnoj obali Neretve. U njega je ukomponovana otvorena scena, izrađena od kamenih ploča bijele boje i stepenasto gledalište na pet nivoa, sa tri strane koje se spušta prema pozornici.

Most u Jablanici. Ostaci mosta sa prilaznim pješačkim stazama na obe obale.

Stara lokomotiva serija 73 na desnoj obali i jedina sačuvana iz te serije putničkih vozova.

Zgrada Bunkera na lijevoj obali Neretve. Bunker sagrađen je početkom XX stoljeća. To je jednoprostorni objekat pravougaone osnove, sa zasječenim uglovima stranica. Objekat Bunkera bio je dugo godina korišten kao caffe bar privatnog korisnika ali je od 2013 zatvoren i vraćen u prvobitno stanje.

Istorija mosta i podaci[uredi - уреди | uredi izvor]

Most je sagrađen 1888. Godine. Željezno-rešetkasta konstrukcija je najprije bila naručena i izrađena u Mađarskoj i bilo je planirano da se njime premosti Neretva u Jablanici. Greškom je napravljen kraći za 4 metra, pa je vozom, koji je već tada vozio od Metkovića, dovežen i montiran u Mostaru kao Most cara i kralja Franje Josipa. Novi most za Jablanicu naručen je u Engleskoj, i kasnije bio montiran.

Prema naređenju koje je Josip Broz Tito izdao inžinjerskoj četi Vrhovnog štaba, od 1. do 4. marta 1943 porušeni su svi mostovi na Neretvi i Rami od Karaule do Ostrošca. Dana 7. marta u 20 sati, inženjerska četa Vrhovnog štaba koju je činilo 35 ljudi započela je postavljanje drvenog improviziranog mosta uz konstrukciju porušenoga. Za samo 18 sati, 8. marta 1943. godine u 3 sata ujutro drveni improvizirani most dugačak 56, a širok 2,5 m je završen.

U avgustu 1943. godine Nijemci su izgradili novi most na mjestu srušenog. Konstrukcija ovog mosta bila je prostorna rešetka, pravougaonog poprečnog presjeka. Raspon mosta bio je 78 m a visina rešetke 8 m. Širina mosta bila je 5 m. Most se oslanjao na postojeće kamenom zidane oslonce. Visina rešetke pri osloncima bila je manja i iznosila 5 m na obje strane mosta.

Ovaj most je ponovno srušen 1968. godine za vrijeme snimanja filma „Bitka na Neretvi“ reditelja Veljka Bulajića.

U sklopu projekta za spomen-muzej „Bitka za ranjenike“ u Jablanici urađen je projekat obnove Spomen-mosta u maju 1977. godine. Postojeća rešetkasta konstrukcija porušenog željezničkog mosta, koja je poslije rušenja 1968. godine ostala da leži na lijevoj obali Neretve, ostala je do danas na tom mjestu sa potrebnim osiguranjima od daljeg rušenja.

Premoštenje Neretve do postojećeg mosta i između pješačkih staza urađeno je konstrukcijom istog tipa koju ima postojeći dio mosta. Novi dio mosta postavljen je skoro horizontalno sa blagim zakošenjem prema dijelu mosta na lijevoj obali. Ovaj novi dio mosta pričvršćen je na nove temelje u koritu Neretve i na padini. Uz novi dio mosta, uzvodno postavljene su drvene poprečne oblice, preko kojih je pod drvenog mosta. Ovaj most je korišten za prelaz sa desne na lijevu obalu kao sjećanje na bitku.

Reference[uredi - уреди | uredi izvor]

Literatura[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Miloš Janjić, dipl. inž; Energoinvest Sarajevo, 1977 Glavni građevinski projekat: Spomen most u Jablanici.

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]