Molunat (Konavle)
Molunat
| |
|---|---|
  Molunat Molunat na karti Hrvatske | |
| Županija | Dubrovačko-neretvanska |
| Općina/Grad | Konavle |
| Najbliži (veći) grad | Dubrovnik |
| Nadmorska visina | 10 m |
| Geografske koordinate | |
| - z. š. | 42.45373 N |
| - z. d. | 18.43409 E |
| Stanovništvo - - - - - - -(2001 / 2011 / 2021) | |
| - Ukupno | 217 |
| Pošta | 20219 Molunat |
| Pozivni broj | 020 |
| Autooznaka | DU |
Molunat je naselje smješteno na samom jugu Hrvatske u općini Konavle.
Molunat je smješten na krajnjem jugu Hrvatske, 20 kilometara jugoistočno od Cavtata u uvali istoimenog poluotočića.
Naziv Molunat mjesto je dobilo po istoimenom poluotoku, koji je dobio ime po grčkoj riječi molos koja znači luka ili uvala.
Molunat je osnovan kao zbijeg u 15. stoljeću, a bio je sklonište za oboljele od kuge i karantena za brodove koji su dolazili iz okuženih luka. U selu ima neistraženih ostataka rimske arhitekture, a poluotočić je s kopnene strane zaštićen zidom koji su gradili Dubrovčani od 1468.-1471. godine kako bi u slučaju opasnosti imali gdje skloniti obitelji. Unutarnja površina isparcelizirana je i razdijeljena na zemljišta za kuće stanovnika ili povremenih branitelja 1471. U uvali Veliki Molunat 1958. pronađeni su ostatci broda, oružja i raznih drugih predmeta. Danas se nalaze u dubrovačkom Pomorskom muzeju. Vjerojatno je to bio ruski brod potopljen pri povlačenju pred francuskom flotom 1803.
Ovo rubno područje Republike često je bilo meta napada gusara. Još uvijek u narodu postoji priča po kojoj su gusari oteli četiri djevojke iz obitelji Kise, Ljubenka i Memeda dok su prale rublje u lokvi blizu sela. Za tri se nikad ništa nije saznalo, dok se četvrta javljala i bogato pomagala obitelj.
Tijekom rata u Hrvatskoj Molunat je okupirala JNA te je mjesto skoro u potpunosti bilo uništeno, popljačkano i popaljeno.
Gospodarstvo u Moluntu se zasniva na turizmu, ugostiteljstvu i ribarstvu. U mjestu se nalazi nekoliko malih pješčanih plaža.
U Moluntu prema popisu stanovnika iz 2011. godine živi 212 stanovnika uglavnom Hrvata katoličke vjeroispovjesti[1].
Kretanje broja stanovnika 1857.-2011.[2]
- 1. Cvjetković, A: Dubrovačkim ulicama, Dubrovnik, 1999.
