Mladen Pavković

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Mladen Pavković
Rođenje 22. rujna 1951.
Nacionalnost Hrvat
Zanimanje novinar i publicist
Standardizacija infokutija

Mladen Pavković, (Ludbreg, 22. rujna 1951.), hrvatski je novinar i publicist.

Životopis[uredi - уреди | uredi izvor]

Mladen Pavković rodio se u Ludbregu 1951. godine. Suradnikom je više listova i časopisa. Bio je sudionikom Domovinskog rata kao dragovoljac. Bio pripadnikom 117. brigade Hrvatske vojske i 145. taktičke grupe Hrvatske vojske. Pričuvni je natporučnik Hrvatske vojske. U vrijeme Domovinskoga rata bio je, uz ostalo, inicijatorom i organizatorom brojnih ratnih izložbi, tribina, likovnih kolonija, radio emisija, a zahvaljujući njemu objavljeni su i brojni ratni plakati, od kojih poglavito treba istaknuti plakat iz 1991. "Hrvatska Vas zove", koji je osmislio zajedno s Vladimirom Kostjukom. Dosad je napisao više od tri tisuće članaka u svezi Domovinskoga rata. Dvanaest godina bio je predsjednikom Udruge branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata Podravke (UBIUDR),,[1] jedne od najaktivnijih Udruga proizašlih iz Domovinskoga rata, a sada je predsjednik Udruge hrvatskih branitelja Domovinskog rata 91.(UHBDR91), čiji je počasni predsjednik Mile Dedaković-Jastreb. Nakon održanih samostalnih izložbi, darovao je Muzeju Grada Koprivnice (1979. i 2010.) 513 crno-bijelih fotografija na temu "poznati i popularni". Član je Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u diaspori HAZUD (Basel, Švicarska),Hrvatskog novinarskog društva (HND) te Društva hrvatskih književnika Herceg-Bosne. O književno-publicističkom radu Mladena Pavkovića objavljena je i monografija s naslovom "Pobjednik ostaje sam" (Ogranak Matice Hrvatske, Koprivnica, 2010.).

Glavnim je i odgovornim urednikom listova: "Magnum" (1990.-1991.), "Gardist" (1991.-1993), koji je prvi vojni list u neovisnoj državi Hrvatskoj, "Podravski tjednik" (1992.), "Za dom" (1993.-1994), list Udruge hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata Zagreb, "Hrvatski književni list" (1994.- 1999.), kojeg je obnovio s književnikom Zlatkom Tomičićem, "Hrvatski branitelj" (1998.- 1999.), "Rat i mir" (2013.-). Redovitim je suradnikom tjednika Hrvatsko slovo, u kojem ima svoju stalnu rubriku, Da se ne zaboravi.[2] O njegovu radu snimljena je i 30-minutna dokumentarna emisija s nazivom "Zlatno srce Mladena Pavkovića" scenariste i redatelja Darka Dovranića, koja je (2001.) prikazana na Hrvatskoj televiziji. Objavio je najmanje novine na svijetu "Hrvatski branitelj",3x2,5cm, (2004.), CD "Zlatko Crnković govori Goloba", CD "Najljepše pjesme Božice Jelušić u odabiru Mladena Pavkovića", CD "Najljepše pjesme Zvonimira Goloba u odabiru Mladena Pavkovića" i dr.

Zahvaljujući njemu dosad je u Koprivnici, Kninu, Vukovaru, Varaždinu i drugdje podignuto tridesetak spomen - obilježja i križeva poginulim hrvatskim braniteljima.Koprivnički novinar, publicist i predsjednik Udruge hrvatskih branitelja Domovinskog rata 91. Mladen Pavković nepravomoćno je osuđen na sedam mjeseci uvjetnog zatvora zbog bludne radnje nad djevojkom, koja je tada imala 18 godina, u svom uredu, gdje je radila preko student servisa.

Scenarist, autor dokumentarnih filmova[uredi - уреди | uredi izvor]

Bio je scenaristom četiri dokumentarna filma Hrvatske radio televizije u režiji Marijana Hodaka (urednik Miroslav Mikuljan):

  • "Koprivnica u Domovinskom ratu"
  • "Rukometna lopta svjetskog sjaja"
  • "Virovitica u Domovinskom ratu"
  • "Mara Bareza - koprivnička darovateljica"

Autor je dokumentarnih filmova:

Pokretač, organizator, inicijator[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Otvorenje Prve hrvatske galerije iz Domovinskog rata "Bili su prvi kad je trebalo"
  • Akcija "2500 kilometara diljem Hrvatske" (veća skupina branitelja obišla je najistaknutija spomen - obilježja Hrvatske, jedni u osobnim automobilima, (u suradnji s Klubom dragovoljaca i veterana Domovinskog rata INA-Naftaplin), a drugi vodom, tj. u čamcima rijekama Dravom i Dunavom od Botova do Vukovara)
  • Inicijator je književno - publicističkog natječaja za najbolju knjigu iz Domovinskog rata (nagrada Bili smo prvi kad je trebalo)
  • Niza humanitarnih koncerta "Od srca srcu za vukovarsku bolnicu"
  • Prve Likovne kolonije u Vukovaru, te niza drugih
  • Organizirao je I. smotru dokumentarnih filmova iz Domovinskoga rata, najveću izložbu ratnih karikatura (Trg bana Jelačića u Zagrebu)
  • Organizator je Festivala ratnih filmova (prvi u svijetu)
  • Organizator je jedinstvene akcije u svijetu - Dočeka Nove godine kod Križa na ušću Vuke u Dunav u Vukovaru (održavala se desetak godina).
  • Organizator i glavni urednik festivala zabavne glazbe - Koprivnica "Od srca srcu", na kojem su već nastupala najveća imena hrvatske zabavne glazbe.
  • Organizator je Hrvatskog festivala šansone "Zvonimir Golob"
  • Osmislio je i u ime UBIUDR poslao Gradu Vukovaru najveću čestitku "Sretan Božić i Nova 2009.",(veličine 20 i širine 1,5 metara), 2008.
  • Inicijator dodjele priznanja Junak hrvatskog Domovinskoga rata
  • Organizator stotinjak humanitarnih akcija
  • Organizator je Natječaja za najljepšu neobjavljenu ljubavnu pjesmu "Zvonimir Golob"
  • U vrijeme kad su generali Gotovina i Markač bili na robiji u Haagu organizirao je oko 150 tribina, te napisao oko 300 članaka o njihovoj nevinosti

Priređivač izložbi[uredi - уреди | uredi izvor]

Priredio je oko osamdesetak samostalnih (i skupnih) izložbi fotografija na temu "poznati i popularni",(prvu u Gradskom muzeju Grada Varaždina), ali i iz Domovinskoga rata: Varaždin, Čakovec (1976.), Varaždin (1977.), Koprivnica (1979.), Koprivnica (1983.), Varaždin, Zagreb, Đurđevac, Čakovec, Zagreb (1984.), Varaždin (1985.), Vrbovec (1987.), Varaždin (1996.), Koprivnica, Karlovac (1999.), Koprivnica, Zagreb, Knin, Osijek, Križevci, Delnice (2000.), Pečuh, Mohač (2001.) i ini. Izlagao je zajedno s Ivanom Lackovićem - Croatom i Josipom Generalićem na više skupnih izložbi: Zagreb, Kumrovec, Zlatar, Marija Bistrica, Dugo Selo, Zabok, Vukovar.

Djela[uredi - уреди | uredi izvor]

  • "Iskreno govoreći", knjiga u obliku novina,(1982.)
  • monografija "Stolnik", u suradnji s E. Fišerom, (1985.)
  • mini-monografije:
    • "Martinović" (1990.)
    • "Oman" (1990.)
    • "Dombaj" (1990.)
    • "Gregurić" (1990.)
    • "Šabarić" (1990.)
  • "Sliku tvoju ljubim" (1990.)
  • "Vraćam život otpisanima - Slavko Stolnik" (1990., dva izdanja)
  • "Krug novog života" (1990.)
  • "Misterij Stolnik" (1991.)
  • "Ona i oni" (1991.)
  • "Hrvatski mučenici" (1991.)
  • "Hrvatski vitezovi Domovinskoga rata" (1992.)
  • "Živjela Hrvatska s Hrvatskom na čelu" (1992.)
  • "Kalnik" (1993.)
  • "Ja sam general -Ivan Generalić" (1994.)
  • "Dnevnik pakla ili 135 sati pada Bosanskog Broda" (1994.)
  • "Istinom protiv sile" (1994.)
  • "Napad je najbolja obrana" (1995.)
  • "Dok je srca bit će i Croatie" (1995.)
  • "Od srca srcu za Hrvatsku" (1995., 1998. i 2001., tri izdanja)
  • "Hrvatski Orfej - razgovori sa Zlatkom Tomičićem" (1995.)
  • "Zemlja rata i zlata" (1995.)
  • "Svitanje" (1996.)
  • "Tako je i tako nije" (1998.)
  • "Bili smo prvi kad je trebalo" (1997. i 1998., dva izdanja)
  • monografija "Braća Slavko i Stjepan Stolnik" (1998., zajedno s Josipom Paladom)
  • "Na rubu grada, na rubu života" (1999.)
  • "Jadnici bez maske" (1999.)
  • "Pisma" (2000.)
  • "Dnevnik pakla", knjiga i kazeta na brajičnom pismu za slijepe,(2000.)
  • "Razgovori" (2000.)
  • "Domovinski rat 1990.-1996.", format 5 x 3,7 cm (2000.)
  • "Bili su prvi kad je trebalo" (2001.)
  • "Da se ne zaboravi - 1449 Hrvata" (2001.)
  • "Sveto ime Vukovar" (2002.)
  • "Sliku tvoju ljubim", fotografije, (2003.)
  • "Popis Hrvata za Den Haag" (2004.)
  • "Kata Šoljić" (2004.)
  • "Hrvatska početnica hrvatskog Domovinskog rata" (2004.)
  • monografija "Zlatko Crnković" (2005.)
  • "Koprivnički policajci" (2005.)
  • "Vukovar" (2006.)
  • Slobodan Milošević "Balkanski krvnik" (2006.)
  • "Članovi udruženog zločinačkog poduhvata" (2006.)
  • "Razgovori s Josipom Pečarićem" (2006.)
  • "Oni su Hrvatska njima je dugujemo" (2007.)
  • "Nisu krivi što su živi", fotografije djece Roma, (2007.)
  • "Bili su prvi kad je trebalo", antologija hrvatske ratne karikature,(2007.)
  • "Hrvatska se srcem brani", antologija hrvatske domoljubne poezije, (2008.)
  • "Zar smo se za to borili" (2011.)
  • "Registar hrvatskih branitelja, izdajica,dezertera i ratnih profitera" (2012.)
  • "Slavko i Stjepan Stolnik" (2012.)
  • "Svakim nas je danom sve manje" (2012.)
  • "Ivan Generalić-osobno" (2012.)
  • "Traži se živ ili mrtav" (2012.)
  • "Zaboravljeni", u suradnji s J. Paladom,(2013.)
  • "Kad umreš, više nisi branitelj", objavljena u jedan primjerak, (2013.)
  • "Vukovarsko cvijeće", objavljena u jedan primjerak, (2013.)
  • monografija "Jakov Sedlar" (2013.)
  • "Fragmenti svemira" Nada Dombaj, monografija,(2014.)
  • Božica Jelušić "Život kao knjiga" (2014.)
  • "Nisam kriv-Veljko Marić" (2014.)
  • "Zajedno, ali sam ili tako je govorio Arsen Dedić" (2015.)
  • "Josip Friščić"- spomen monografija (2016.)
  • "Srcem protiv čelika" (2016.)
  • "Najljepše su oči moje majke" (antologija pjesama o hrvatskim majkama, 2018.)

Priređivač i urednik knjiga[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Ante Bruno Bušić. "Svjedok pomirbe" (1995.)
  • Otto Reisinger: "Rat i mir" (1995.)
  • Branko Borković - Mladi Jastreb: "Rušitelj ustavnog poretka" (1995.)
  • Otto Reisinger: "Pero" (1997.)
  • Damir Mejovšek: "Pakao u obećanom raju" (2000.)
  • "Ante Gotovina", tri izdanja, (2000.)
  • Josip Palada: "Mogila" (dva izdanja) (2001.)
  • Marija Peakić-Mikuljan: "Nešto kao herbarij" (2001.)
  • Zvonimir Golob "Dušo moja", izbor pjesama, (2003.)
  • "Apeli dr. Vesne Bosanac", dva izdanja, ("2002.)
  • Franjo M. Fuis "Tajna svjetionika sv. Luke" (2003.)
  • Franjo M. Fuis "Podzemni Zagreb" (2003.)
  • Miroslav Krleža: "Pismo iz Koprivnice" (2003.)
  • Miroslav Mikuljan: Generalova priča-Zvonimir Červenko" (2004.)
  • Franjo M. Fuis "Zakon rieke" (2004.)
  • Željka Jurić "Moja rijeka suza" (2004.)
  • S. Knaipp "Liječenje vodom"(2004.)
  • Dr. Milan Vuković "Dr. Franjo Tuđman u sudskim dosjeima", dva izdanja, (2004.)
  • Dr. Đ. Šterk "Liječnik u hrvatskom Domovinskom ratu" (2006.)
  • "Tako je govorio dr. Franjo Tuđman" (2008.)
  • Dr. Milan Vuković "Obrana nije zločin" (2009.)
  • "Mladen Markač", dva izdanja, (2012.)
  • "Dario Kordić", u suradnji s M. Piplicom, tri izdanja,(2012.)
  • Dr. Ljubomir Radovančević "Na stratištu rata" (2012.)
  • Damir Mejovšek "Anegdothalie" (2013.)
  • Zlatko Tomičić: "Pisma na koja nisam nikad dobio odgovor" (2013.)
  • Dragan Hazler "Sve onako naopako" (2013.) i dr.

Nagrade i priznanja[uredi - уреди | uredi izvor]

  • 1995. Plaketa Tigar i Zahvalnica, 1. gardijske brigade Tigrovi
  • 1995. Zahvalnica, Zapovjedništva HV Zbornog mjesta Varaždin.
  • 2000. Zahvalnica, HVIDR-a Knin, Kninski muzej, Dom HV "Kralj Zvonimir", Knin.
  • 2002.: Diploma - Koprivničko-križevačke županije - za doprinos ugledu i promociji Koprivničko-križevačke županije u zemlji i svijetu.(Preuzeto: Glas Podravine i Prigorja, 19.4.2002.)
  • 2007. Povelja, Hrvatskog žrtvoslovnog društva, za izuzetan doprinos razvitku žrtvoslovlja u Hrvatskoj.
  • 2008. Priznanje, Udruge umirovljenika MUP-a Vukovarskih branitelja Domovinskog rata Vukovar
  • 2008. Velika plaketa, Udruge hrvatskih liječnika dragovoljaca Domovinskog rata 1990.-1991.
  • 2012. Povelja prijateljstva Austrijsko-Hrvatske zajednice za kulturu i šport, za velike zasluge u Domovinskom ratu, Beč, Austrija.
  • 2003.: Dodijeljeno mu je priznanje Grb grada Knina.[3]
  • 2013.: "Veliko zlatno srce-Mladenu Pavkoviću", dodjelila mu je UBDR "Zagrebački velesajam" u suradnji s drugim Udrugama proizašlim iz Domovinskog rata

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. Zvonimir Markač/VLM, Mladen Pavković osniva novu udrugu - ratnih novinara, Večernji list, 12. veljače 2013., preuzeto 7. srpnja 2013.
  2. Hrvatsko slovo. Da se ne zaboravi - Piše: Mladen Pavković, preuzeto 7. srpnja 2013.
  3. Grad Knin: Nagrade i priznanja Grada, preuzeto 7. travnja 2013.