Kopar (začin)
| Kopar | |
|---|---|
| |
| Naučna klasifikacija | |
| Carstvo: | Plantae |
| Divizija: | Magnoliophyta |
| Razred: | Magnoliopsida |
| Red: | Apiales |
| Porodica: | Apiaceae |
| Rod: | Anethum |
| Vrsta: | A. graveolens |
| Dvojni naziv | |
| Anethum graveolens Linnaeus | |
Kopar (Anethum graveolens), jednogodišnja biljka iz porodice štitarki (Apiaceae). Poznata je i kao anita, koper, koprić, mirođija. Kao začinska biljka uzgaja se u vrtovima. Koristi se za farmaceutsku industriju i industriju mirisa.
Rasprostranjenost[uredi | uredi kod]
Biljka je porijeklom iz centralne Azije. Još u 1. vijeku širi se po srednjoj i sjevernoj Evropi. U vrijeme Karla Velikog već je dio svakog carskog vrta. Najveći proizvođač ulja kopera danas je Mađarska.
Karakteristike[uredi | uredi kod]
Kopar je jednogodišnja biljka. Naraste od 30 do 120 cm visine. Cijela biljka je glatka i mirisna. Listovi su končasti. Cvjetovi su žuti i narastu na 6 do 10mm dugim drškama, radijalno simetrični i petodijelni. Cvjeta od maja do augusta. Plodovi su jajoliki, smeđi, 3 do 5mm dugi i 2 do 2,5mm široki. Plod zrije od jula do septembra. Sije se sa prvim mrazevima u humusom bogato, osunčano tlo. Aroma biljke je najsnažnija prije cvjetanja. Sjeme biljke je zrelo kad počne da tamni i tada se može brati.
Upotreba[uredi | uredi kod]
Sa anisom i kimom upotrebljava se u evropskoj kuhinji kao dodatak salatama, umacima, jelima od ribe i kiselim marinadama. Koristi se i kao ljekovita biljka čija ulja pospješuju apetit, olakšavaju probavu i umiruju nerve. Jača imuni sistem i djeluje protiv infekcija. Čaj kopera umiruje i pomaže kod nesanice.
Hemijski sastav[uredi | uredi kod]
Biljka sadrži prvenstveno eterična ulja.
Narodno vjerovanje[uredi | uredi kod]
Kopar je poznat još u starom Egiptu kao ljekovita biljka. Rimski gladijatori mazali su tijelo koprovim uljem i jeli hranu začinjenu koprom, jer se vjerovalo da daje snagu. Grci su ga cijenili zbog umirujućeg svojstva. U Bibliji se pominje sa metvicom i kimom. Buketić kopra na vratima štiti ukućane od „zlih“ gostiju. Ako mladenka u cipelama na vjenčanju ima zrna kopra i senfa, njena riječ će biti posljednja u kući. Novorođenu djecu se štiti od „zla“ time što ih se pospe koprom i solju, a zrna kopra u džepu štite od „crne magije“.
