Milorad Drača

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Milorad Drača
Biografski podatci
Datum rođenja 28. februar 1958. (1958-02-28) (dob: 61)
Mjesto rođenja Gornje Ceranje kod Benkovca, FNR Jugoslavija
Nacionalnost Srbin
Vojna karijera
Godine u službi 1976 - 1991
1991 - 1995
Čin Potporučnik JNA.jpg Potporučnik
Satnik.jpg Satnik
Ratovi Rat u Hrvatskoj
Vojska Logo of the JNA.svg Jugoslavenska narodna armija
Osrh.jpg Hrvatska vojska
Rod vojske KoV JNA.JPG Kopnena vojska JNA
Hkov.jpg Hrvatska kopnena vojska
Zapovijedao 3. satnija 3. bojna 128. brigada HV

Milorad Drača (Gornje Ceranje kod Benkovca, 28. 2. 1958), satnik Hrvatske vojske, sudionik Rata u Hrvatskoj i bivši zapovjednik 3. satnije 3. bojne 128. brigade HV-a.

Biografija[uredi - уреди | uredi izvor]

Satnik Milorad Drača je rođen 28. 2. 1958 godine u srpskoj porodici u selu Gornje Ceranje. Srednju školu je završio u Benkovcu. U Bileći je pohađao Školu za rezervne oficire Jugoslavenske narodne armije (JNA), te mu je po završetku školovanja dodijeljen čin potporučnika. Po povratku u Benkovac bio je stacioniran u ondašnjem rezervnom sastavu JNA. Satnik Drača se ubrzo potom zaposlio u riječkoj tvornici oružja, kamiona, i motora Torpedo. Po preseljenju u Rijeku, satnik Drača se prijavio u riječki Vojni odsjek JNA, gdje je svakodnevno sudjelovao u vojnim vježbama.

Satniku Drači je početkom 1990-ih bilo jasno da će doći do oružanog sukoba na prostoru SFR Jugoslavije, te je sa pojedinim oficirima rezervnog sastava JNA ustrojio Teritorijalnu odbranu (TO) grada Rijeke, ali izvan sastava JNA. Početkom septembra 1990 satnik Drača je pozivao dobrovoljce da se pridruže TO Rijeke. Budući da su u Rijeci bile stacionirane jake snage JNA tj. 13. korpus JNA - Rijeka, tvorci TO Rijeke su se okupili u omladinskom naselju "Lovorka Kukanić", a pripreme su započeli na skijalištu Platak. TO Rijeke je ubrzo potom bila ukomponirana u novooformljeni Zbor narodne garde.[1] Satnika Drača je kasnije postavljen za zapovjednika 3. satnije 3. bojne 128. brigade HV-a. U početku je prema njemu u satniji postojalo nepovjerenje zbog njegove nacionalnosti, no ubrzo je svojim ponašanjem i radom pridobio "nevjerne Tome". Vrhunac njegove vojne karijere je bila Operacija Oluja, gdje je satnik Drača vodio svoju satniju odlično odradivši zadani zadatak, sačuvavši živote svojeg ljudstva.

Reference[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. Ivica Radoš, Zoran Šangut, 2013, str. 28, 29, 30, 31, 32, 33

Literatura[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Ivica Radoš, Zoran Šangut (2013). Branili smo Domovinu, Zagreb: Udruga pravnika "Vukovar 1991". ISBN 978-953-56929-1-1