Miljevački plato

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Disambig.svg Za ostale upotrebe, pogledajte članak Miljevci.
Pogled s Visovca prema Roškome slapu

Miljevci su naselje i visoravan površine preko 100 kvadratnih kilometara smještena između rijeka Krke, Čikole te planine Promine, na tek nekoliko kilometara udaljenosti od Drniša.

Područje Miljevaca broji oko 1100 stanovnika a obuhvaća sedam sela: Bogatić, Brištane, Drinovci, Kaočine, Karalić, Ključ, Širitovci, etnički oduvijek naseljenih isključivo hrvatskim stanovništvom.

Područje sela Miljevaca u srednjem vijeku pripadalo je kninskoj bisku­piji. Vjerski život, čini se, odvijao se oko tvrđave Ključice (Ključ), grada hrvatskih velikaša Nelipića (XIV. st.) iznad rijeke Čikole. Na Krki se dizala druga utvrda Kamičak ispod koje su pronađeni ostaci crkve. Iz Kamička je bio kardinal Juraj Utišinović Martinušević (1481.-1551.). Na mjestu Crkvina ima starih grobova i ostataka stare crkve, po predaji sv. Ilije. Danas se drevna katolička tradicija štuje u Župnoj crkvi Presv. Imena Isusova, crkvi Sv. Petra i Pavla te na prekrasnom franjevačkom samostanu na Visovcu.

Miljevački plato se kroz povijest pokazao kao nezaobilazno mjesto prilikom realizacije svih najvažnijih odluka u korist hrvatskog naroda. Tako su svojevremeno velike govore na Miljevcima održali hrvatski velikani poput Stjepana Radića, hrvatskih proljećara i Franje Tuđmana.

U novije je vrijeme poznat kao poprište operacije Miljevci tijekom Domovinskog rata, jedne od najznačajnijih ofenzivnih akcija Hrvatske vojske izvedenih 1992. godine.

Ogroman turistički potencijal Miljevaca leži u još nedovoljno iskorištenim mogućnostima uživanja na prekrasnom otočiću Visovac, netaknutoj prirodi Roškog slapa sa Skelinovim i Kulušićevim mlinicama, otkrivanjem arheoloških lokaliteta ili športskim ribolovom.

Poznate osobe[uredi - уреди | uredi izvor]

Spomenici i znamenitosti[uredi - уреди | uredi izvor]

Miljevačka nošnja

Obrazovanje[uredi - уреди | uredi izvor]

Na Miljevačkom platou djeluju dvije osnovne škole, u Kaočinama i Drinovcima sa preuređenom športskom dvoranom.

Sport[uredi - уреди | uredi izvor]

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]