Milivoje Petrović Blaznavac

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno sa stranice Milivoj Blaznavac)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Milivoje Petrović Blaznavac
Milivoje Petrović Blaznavac
Rođenje(1824-05-16)16. 5. 1824.
Blaznava
Smrt5. 4. 1873. (dob: 48)
Beograd

Milivoje Petrović Blaznavac (Blaznava, 4/16. maj 1824. – Beograd, 24. mart/5. april 1873), srpski general i političar.

Biografija[uredi | uredi kod]

Rođen je u porodici Petra, seoskog trgovca i dućandžije iz Blaznave. Njegova majka je služila u Miloševom konaku, pa su kružile priče da je pripadala Miloševom "haremu" i da je već bila trudna kada ju je Petar primio, uz dobar miraz. Blaznavac se nije protivio ideji da mu je knez Miloš pravi otac[1]. Završio je osnovnu školu i bojadžijski zanat. Napustivši zanat, naizmenično je služio u policiji i vojsci.

Pod Ustavobraniteljima[uredi | uredi kod]

Pošto je stao na stranu protivnika kneza Mihaila Obrenovića, Ustavobranitelji, na čelu sa Tomom Vučićem Perišićem, nagradili su ga premeštajem u Beograd, gde je 1848, kao kapetan, postao ađutant kneza Aleksandra Karađorđevića. Na ovoj dužnosti je ostao dok nije pao u kneževu nemilost, možda zbog preterane bliskosti jednoj kneževoj kćeri[2]. Kao poverljiv Knićaninov čovek, poslat je u Beč kako bi motrio na kneza Miloša. Pošto je pridobio njegovo poverenje, saznao je da knez namerava iskoristiti revolucionarni metež u Austriji kako bi se uz pomoć svojih ljudi vratio na vlast u Srbiji. Kako bi to sprečila, beogradska vlada je Blaznavcu dala uputstva da odmami Miloša u Zagreb gde bi ovaj bio zatvoren neko vreme. Tako se i dogodilo - u saradnji sa Gajem, Blaznavac je uspeo da knez Miloš bude pritvoren u Zagrebu dvadeset dana, pored čega su obojica od Miloša uzeli i novac za njegovo "spasavanje"[3]. Nakon ovih događaja prelazi u pobunjenu Vojvodinu gde se bori uz svog političkog zaštitnika Stevana Knićanina.

Po povratku u Srbiju odobreno mu je usavršavanje u Beču, Parizu i vojnoj školi u Mecu. Tokom Krimskog rata obavljao je diplomatske misije za srpsku vladu. Krajem 1854, u činu potpukovnika, postavljen je za načelnika vojnog odeljenja (nakon što je Knićanin postao ministar unutrašnjih dela), a u čin pukovnika, najviši u tadašnjoj srpskoj vojsci, unapređen je 1858. godine. U Srbiju se te godine vraća knez Miloš, što je Blaznavac želeo sprečiti vojskom, ali je usled oklevanja ministra Garašanina ostao samo posmatrač događanja.

Pod Obrenovićima[uredi | uredi kod]

Knez Miloš nije oprostio Blaznavcu "Zagrebački pritvor", tako da je proteran u rodnu Blaznavu i lišen svih zvanja, ali je u vreme kneza Mihaila vraćen i 1861. postavljen za upravnika kragujevačke Topolivnice, a 2/14.4. 1865. godine postao je vojni ministar, umesto Ipolita Mondena. Na tom položaju je svu pažnju usmerio na artiljerijsku tehniku, koje ipak nije bilo dovoljno, nauštrb obuke i opreme narodne vojske, oficirskog kadra i infrastrukture[4].

Posle ubistva kneza Mihaila, 29. maja 1868, Blaznavac je praktično izveo državni udar i proglasio za kneza Milana Obrenovića, dečaka od četrnaest godina, pre izbora skupštine. Do punoletstva Milana, Blaznavac je s Jovanom Ristićem i Jovanom Gavrilovićem činio trojno namesništvo, da bi nakon punoletstva kralja Milana postao predsednik vlade, prethodno dobivši generalski čin koji je tada prvi put dodeljen u Srbiji.

U jesen 1868. se se oženio Katarinom Konstantinović, nesuđenom Mihailovom ženom i kneginjom, unukom Jevrema Obrenovića, Miloševog brata, zbog čega se spekulisalo da bi mogao sam zauzeti kneževski presto, umesto maloletnog Milana[5]. Umro je iznenada od srčane kapi 5. aprila 1873, a sahranjen je u porodičnoj grobnici Jevrema Obrenovića u Rakovici.

Reference[uredi | uredi kod]

  1. "Vlada Milana Obrenovića, knj. 1", Slobodan Jovanović, str. 2
  2. Jovanović, str. 4
  3. Jovanović, str 4-5
  4. Jovanović, 12-13
  5. Jovanović, str. 21

Vanjske veze[uredi | uredi kod]

Prethodnik:
Radivoje Milojković
predsednik Vlade Srbije
18721873
Nasljednik:
Jovan Ristić