Milica Mihaljević
| Milica Mihaljević | |
| Rođenje | 12. prosinca 1955. |
|---|---|
| Poznat(a) po | purificiranju jezika |
| Zanimanje | lingvistkinja |
| Standardizacija infokutija | |
Milica Mihaljević (Zagreb, 12. prosinca 1955.) je hrvatska lingvistkinja.
Biografija[uredi | uredi kod]
Završila je V. gimnaziju u Zagrebu 1974. i diplomirala je engleski jezik, opću lingvistiku i fonetiku 1979. Doktorirala je 1991. s temom Lingvistička analiza računalnog nazivlja, a prelaskom u Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje svoj je daljnji znanstveni rad definitivno usmjerila na kroatističko područje.
Posebno se bavi područjem normativistike, terminologije te leksikologije i leksikografije kao i jezičnim dodirima (hrvatski i engleski).
Leksikologiju i leksikografija predavala je i na Učiteljskoj akademiji u Zagrebu. Na Hrvatskim studijima na dodiplomskom studiju drži Jezično-stilske vježbe, na Fakultetu elektrotehnike i računarstva na diplomskom studiju predaje kolegij Hrvatski jezik u inženjerskoj praksi, a na Filozofskom fakultetu u Zagrebu na diplomskom studiju predaje kolegij Nazivoslovlje i nazivlje na hrvatskome jeziku.
Sudjelovala je na brojnim znanstvenim skupovima u Hrvatskoj i u inozemstvu, stručnim tribinama, radijskim i televizijskim emisijama, autorica i suautorica je niza knjiga (Računalno nazivlje, Terminološki priručnik, Jezični savjetnik, Kako se na hrvatskome kaže WWW, Normativnost i višefunkcionalnost u hrvatskome standardnom jeziku,[1] Jezik medija, Hrvatski terminološki priručnik, Jezični savjeti), znanstvenih i stručnih radova.
Voditeljica je Odjela za hrvatski standardni jezik u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
Članica je povjerenstva Nagrade Dr. Ivan Šreter za izbor najbolje riječi.
Recepcija[uredi | uredi kod]
Lingvistička analiza jezičnosavjetničkih knjiga kojima je suautorica Milica Mihaljević pokazuje da „autorice nemaju ni osnovna lingvistička znanja“ i „da im je cilj širenje jezičnog šovinizma i učvršćivanje nacionalističke ideologije u hrvatskom društvu. Veličaju purizam i preskriptivizam, predstavljajući ih kao znanost o jeziku, iako se radi o pojmovima koji su suprotstavljeni lingvistici.“[1]
Izvori[uredi | uredi kod]
- ↑ 1,0 1,1 Kordić, Snježana (svibanj-lipanj 2006). „Upute jezičnim cenzorima: prikaz knjige Anđele Frančić, Lane Hudeček i Milice Mihaljević, Normativnost i višefunkcionalnost u hrvatskome standardnom jeziku”. Zagreb: Književna republika 4 (5-6). str. 194–208. ISSN 1334-1057. CROSBI 429743. S2CID 194727989. (NSK). Pristupljeno 27. srpnja 2014.
Vanjske poveznice[uredi | uredi kod]
- http://www.ihjj.hr/~mmihaljevic.html[mrtav link] Milica Mihaljević, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje