Milica Mihaljević

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Milica Mihaljević
Rođenje 12. prosinca 1955.
Poznat(a) po purificiranju jezika
Zanimanje lingvistkinja
Standardizacija infokutija

Milica Mihaljević (Zagreb, 12. prosinca 1955.) je hrvatska lingvistkinja.

Biografija[uredi - уреди | uredi izvor]

Završila je V. gimnaziju u Zagrebu 1974. i diplomirala je engleski jezik, opću lingvistiku i fonetiku 1979. Doktorirala je 1991. s temom Lingvistička analiza računalnog nazivlja, a prelaskom u Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje svoj je daljnji znanstveni rad definitivno usmjerila na kroatističko područje.

Posebno se bavi područjem normativistike, terminologije te leksikologije i leksikografije kao i jezičnim dodirima (hrvatski i engleski).

Leksikologiju i leksikografija predavala je i na Učiteljskoj akademiji u Zagrebu. Na Hrvatskim studijima na dodiplomskom studiju drži Jezično-stilske vježbe, na Fakultetu elektrotehnike i računarstva na diplomskom studiju predaje kolegij Hrvatski jezik u inženjerskoj praksi, a na Filozofskom fakultetu u Zagrebu na diplomskom studiju predaje kolegij Nazivoslovlje i nazivlje na hrvatskome jeziku.

Sudjelovala je na brojnim znanstvenim skupovima u Hrvatskoj i u inozemstvu, stručnim tribinama, radijskim i televizijskim emisijama, autorica i suautorica je niza knjiga (Računalno nazivlje, Terminološki priručnik, Jezični savjetnik, Kako se na hrvatskome kaže WWW, Normativnost i višefunkcionalnost u hrvatskome standardnom jeziku,[1] Jezik medija, Hrvatski terminološki priručnik, Jezični savjeti), znanstvenih i stručnih radova.

Voditeljica je Odjela za hrvatski standardni jezik u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje.

Članica je povjerenstva Nagrade Dr. Ivan Šreter za izbor najbolje riječi.

Recepcija[uredi - уреди | uredi izvor]

Lingvistička analiza jezičnosavjetničkih knjiga kojima je suautorica Milica Mihaljević pokazuje da „autorice nemaju ni osnovna lingvistička znanja“ i „da im je cilj širenje jezičnog šovinizma i učvršćivanje nacionalističke ideologije u hrvatskom društvu. Veličaju purizam i preskriptivizam, predstavljajući ih kao znanost o jeziku, iako se radi o pojmovima koji su suprotstavljeni lingvistici.[1]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

Vanjske poveznice[uredi - уреди | uredi izvor]