Milenko Perović

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Milenko A. Perović (Vrbas, 14. novembra 1950), crnogorski je filozof koji živi i radi u Srbiji. Većinu knjiga i radova posvetio je problematici istorije filozofije, etike i praktičke filozofije. Hegelova filozofija je njegova stalna filozofska preokupacija.

Biografija[uredi - уреди | uredi izvor]

Rodio se u Vrbasu (Vojvodina), u kome je pohađao osnovnu školu i gimnaziju. Maturirao je 1969. godine. Studije filozofije završava u Beogradu 1974. godine. Doktorsku disertaciju pod naslovom »Vrijednosni sistem i moralna svijest malograđanstva«, pod mentorstvom Milana Kangrge, odbranio je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1984. godine.

Od 1987. godine, kada se izabran za docenta filozofije, do odlaska u penziju 2016. godine radio je kao profesor filozofskih predmeta (etika, filozofija njemačkog idealizma, praktička filozofija, antička filozofija, filozofija prava, filozofija ekonomije) na Odseku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Novom Sadu.

Osnovao je Studijsku grupu za filozofiju i Katedru, a potom i Odsek za filozofiju na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu 1988. godine.

Utemeljio je magistarske i doktorske studije filozofije na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu.

Suosnivač je filozofskog časopisa »Arhe« koji izlazi na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu od 2004. fodine.

Suosnivač je Bioetičkog društva Srbije koje djeluje od 2oo8. godine.

Bio je predsjednik Komisije za standardizaciju crnogorskog jezika koja je 2010. godine objavila Pravopis crnogorskoga jezika i Gramatiku crnogorskoga jezika.

Djela[uredi - уреди | uredi izvor]

Objavio je oko sto pedeset filozofskih članaka, preko pet stotina kolumnističkih članaka, kao i 20 knjiga na srpskohrvatskom, odnosno, crnogorskom jeziku, od koji se mogu izdvojiti:

  • Svijet malograđanina (Zagreb, 1989),
  • Hegel i problem savjesti (Novi Sad, 1989),
  • Granica moraliteta (Novi Nad, 1992),
  • Problem početka u filozofiji. Uvođenje u Hegelovu filozofiju (Novi Sad, 1992)
  • Istorija filozofije (Novi Sad, 1994, 1997, 2003)
  • Etika (Novi Sad, 2001)
  • Praktička filozofija (Novi Sad, 2004),
  • Vrijeme cinizma (Podgorica, 2007),
  • Filozofske rasprave (Zagreb 2011),
  • Pet studija o Hegelu (Novi Sad, 2012),
  • Karakteri. Etička parerga (Podgorica, 2012),
  • Filozofija morala (Novi Sad, 2013),
  • Filozofski brevijar (Novi Sad, 2014).
  • Montenegrinski eseji (Podgorica 2014),
  • Studije iz filozofije jezika (Cetinje, 2017).

Važniji tekstovi[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Der moderne Begriff der Zeit und der Begriff der Geschichte (Über das Fundament der Heidegger'schen Auseinandersetzung mit Hegel, 2007).
  • Hegel und die Frage der philosophischen Begründung der Bioethik (2007),
  • Das Methodenproblem in der Ethik und Bioethik (2009).
  • Die philosophisch-axiologischen Grundlagen der Bioethik (2010),
  • Ethik gegen Bioethik (2010),
  • Der Begriff des Lebens bei Kant und Hegel (2014).