Milan Rodić

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Milan Rodić
Nema slobodne slike
Rođen/a 9. maj 1947. (1947-05-09) (dob: 72)
Srednja Gora, FNR Jugoslavija
Prebivalište Zagreb
Etnicitet Srbin
Državljanstvo Hrvatska
Alma mater Pravni Fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Zanimanje političar
Politička partija SNS (? - 2013.)
ORaH (2013. -)
Roditelji Dušan i Sofija Rodić

Milan Rodić (Srednja Gora, 9. 5. 1947), hrvatski političar, bivši predsjednik Srpske narodne stranke (SNS) i aktualni član stranke Održivi razvoj Hrvatske (ORaH).

Biografija[uredi - уреди | uredi izvor]

Milan Rodić je rođen 9. 5. 1947 godine u ličkom selu Srednja gora blizu Udbine. Potječe iz srpske porodice Dušana i Sofije Rodić. Osnovnu i srednju školu (gimnazija) završio je u Ogulinu. Nakon srednje škole, Rodić je pohađao i završio Pravni Fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Cijelo svoje djetinjstvo, mladost i velik dio života proveo je u Ogulinu, gdje je radio u transportnim firmama "Prevoz" iz Ogulina i "Autotrans" kao kadrovik, a poslije u organima općinske uprave grada Ogulina kao pravnik.[1] 10. 4. 2008 Rodić je bio izabrana za predsjednika SNS-a.[2] Na čelu SNS-a je često dolazio u sukob sa Miloradom Pupavcom, članom Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS) i predsjednikom Srpskog narodnog vijeća (SNV). Rodić je Pupovca optužio da je opasan po srpsku zajednicu u Hrvatskoj, te da se odavno odmetnuo od srpskog naroda.[3] Rodić je 2012 izjavio da su Pupovac i Veljko Džakula Srbi po zanimanju, te da je Pupovac samo od 2006 do 2012 dobio više od od 50 milijuna HRK iz državnog proračuna, a da iz centrale iz Zagreba ništa nije otišlo ograncima na terenu.[4] Rodić se zalaže da Srbi u Hrvatskoj u slozi i zajedništvu žive s hrvatskim narodom i tako ostvare svoja prava.[3] 2013 godine Rodić je napustio poziciju predsjednika SNS-a, te je pristupio ORaH-u Mirele Holy. Rodić je pri tome poručio da je do sada radio u manjinskoj stranci, ali da bez ikakve skromnosti smatra kako ima sposobnosti i elokvencije da se zalaže za interese šire od interesa nacionalnih manjina.[5] Rodić je prilikom protesta protiv ćirilice u Hrvatskoj 2013 godine izjavio da postavljanje dvojezičnih natpisa u Vukovaru treba ostaviti za neka kasnija vremena kad vrijeme izliječi rane.[6]

Citati[uredi - уреди | uredi izvor]

Quote right font awesome.svgOluja je bila legitiman čin hrvatskih vlasti i hrvatskog naroda da vrati okupirani teritorij, veličanstvena pobjeda hrvatskog naroda. Nažalost, pojedinci koji su činili zločine, ubojstva i palež nadvili su crni oblak nad tom akcijom.[4]
(Milan Rodić, 2013 godine)
Quote right font awesome.svgMilorad Pupovac je opasan za srpsku zajednicu, a postao je nezgodan i za hrvatsku Vladu. Ucjenjuje vlast, bilo lijevu ili desnu. Odavno se odmetnuo od srpskog naroda. Nedavno je izjavio da vodi državnu poltiku, a nju bi trebale voditi stranke većinskog hrvatskog naroda, dok bismo mi manjinske trebale gledati da u slozi i zajedništvu ostvarimo svoja prava i živimo s hrvatskim narodom.[3]
(Milan Rodić, 2012 godine)
Quote right font awesome.svg „Milorad Pupovac i Veljko Džakula su Srbi po zanimanju koji grade karijere na muci srpskoga naroda, a iza njihove međusobne netrpeljivosti zapravo se krije bitka za novac. Umjesto da rješavaju konkretne probleme srpske manjine u Hrvatskoj, oni se bave državnom politikom, što je zadaća hrvatskih stranaka većinskoga hrvatskog naroda.[4]
(Milan Rodić, 2012 godine)
Quote right font awesome.svg „Jasno je da svaka uređena država pa tako i Republika Hrvatska treba provoditi svoje zakone,ali ne pod svaku cijenu,a najmanje pod cijenu riskiranja međuetničkih sukoba i najmanje riskiranja destabilizacije naše zemlje u teškim trenutcima ekonomske krize i teškog života naših građana, i to zbog dvojezičnih natpisa i to u Vukovaru.[6]
(Milan Rodić, 2013 godine)
Quote right font awesome.svg „Svaki onaj tko obnaša vlast, a to je u ovom trenutku Hrvatska Vlada s Premijerom Milanovićem na čelu, mora vidjeti duboko u naprijed, i ne treba biti previše pametan da procijeni da je postavljanje dvojezičnih natpisa u Vukovaru stvar koju treba ostaviti za neka kasnija vremena kad vrijeme izliječi rane pa zbog toga nitko ne može reći da se zakon neće provesti, hoće, ali u neko kasnije vrijeme jer našem narodu, i hrvatskom i srpskom u ovo teško vrijeme, treba kruha i radnih mjesta, treba zajedništva da ovu lijepu zemlju izvučemo s ruba ekonomskog ponora, a u dobru će biti i pisma i natpisa na oba jezika.[6]
(Milan Rodić, 2013 godine)
Quote right font awesome.svg „Republika Hrvatska i Republika Srbija su konačno kao dvije najveće zemlje regije krenule prema dobrosusjedskim odnosima koje treba graditi, i pojedinci iz srpske zajednice kao i neki drugi, ne smiju zbog osobnih političkih interesa dovesti do destabilizacije i stvaranja kaosa.[6]
(Milan Rodić, 2013 godine)

Reference[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. Predsjednik SNS-a: Milan Rodić, mr.iur.. Srpska narodna stranka (SNS). Arhivirano iz originala na 2. 11. 2014. Preuzeto 2. 11. 2014
  2. Rodić novi predsjednik Srpske narodne stranke. Business.hr (10. 4. 2008). Arhivirano iz originala na 2. 11. 2014. Preuzeto 2. 11. 2014
  3. 3,0 3,1 3,2 Suzana Barilar (24. 8. 2012). Rodić Josipoviću: Pupovac opasan za ovdašnje Srbe. Jutarnji list. Arhivirano iz originala na 2. 11. 2014. Preuzeto 2. 11. 2014
  4. 4,0 4,1 4,2 Marijana Cvrtila (7. 8. 2012). Milan Rodić: Milorad Pupovac i Veljko Džakula su Srbi po zanimanju; Štrbac: Hrvatska posljednji put slavi Oluju. Slobodna Dalmacija. Arhivirano iz originala na 2. 11. 2014. Preuzeto 2. 11. 2014
  5. Marina Barukčić (31. 10. 2013). Holy prigrlila Josipovićeva borca protiv Pupovca. tportal. Arhivirano iz originala na 2. 11. 2014. Preuzeto 2. 11. 2014
  6. 6,0 6,1 6,2 6,3 SNS: S dvojezičnim pločama u Vukovaru treba još pričekati. 24 sata (3. 9. 2013). Arhivirano iz originala na 2. 11. 2014. Preuzeto 2. 11. 2014