Milan Prelog (1919–1988)
| Milan Prelog | |
|---|---|
Portret Milana Preloga | |
| Rođenje | 19. jun 1919 Osijek,  Kraljevina Jugoslavija |
| Smrt | 25. august 1988 Zagreb,  SFR Jugoslavija |
| Nacionalnost | Hrvat |
| Zanimanje | Povjesničar umjetnosti |
| Poznat/a po | urbanizmu |
Milan Prelog (Osijek, 19. lipnja 1919. — Zagreb, 25. kolovoza 1988.), jugoslavenski povjesničar umjetnosti.
Biografija[uredi | uredi kod]
Povijest umjetnosti diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1945., a doktorirao 1951. s tezom Prilog analizi razvoja srednjovjekovne umjetnosti na istočnoj obali Jadrana.[1] Nakon studija, postao je asistent 1948. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a vremenom i redovni profesor, na kojem je radio sve do umirovljenja 1984. Kraće vrijeme (1951. - 53) bio je direktor Konzervatorskog zavoda Narodne Republike Hrvatske.[1] Prelog se najviše bavio srednjim vijekom, od kasne antike do renesanse, što je predavao. No njegova prava ljubav bila je povijest urbanizma, tako da se uz povijest umjetnosti bavio i regionalnim planiranjem i zaštitom spomeničke baštine. Sa prof. Grgom Gamulinom osnovao je Institut za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu 1961., koji se pod njegovim vodstvom bavio istraživanjem povijesti naselja (Poreč, Dubrovnik). Bio je suosnivač Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu i Centra za postdiplomski studij u Dubrovniku.[1]
Bibliografija[uredi | uredi kod]
- Između antike i romanike, Peristil, 1954.
- Vojin Bakić - Mala likovna biblioteka, Zagreb, 1958.
- Romanika, Jugoslavija, Spektar; prva književna komuna, Beograd, Zagreb, Mostar: 1984.
- Eufrazijeva bazilika u Poreču, Zagreb : Grafički zavod Hrvatske, 1986.
- Prostor - vrijeme, Grafički zavod Hrvatske , 1991
- Poreč, grad i spomenici, Zagreb : Institut za povijest umjetnosti, 1957 / 2007., ISBN 978-953-6106-69-1[2]
- Tekstovi o Dubrovniku , Zagreb : Institut za povijest umjetnosti ; Dubrovnik, ISBN 953-6106-46-9 [2]
- Studije o hrvatskoj umjetnosti 1-3, Zagreb : Institut za povijest umjetnosti : Naklada Prelog, 1999.