Milan Munclinger

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Milan Munclinger
Milan Munclinger 1980-ih
Generalne informacije
Rođenje Košice, 3. srpnja 1923.
Smrt Prag, 30. svibnja 1986.
Zanimanje dirigent, skladatelj i glazbeni teoretičar
Žanr(ovi) ozbiljna glazba
Diskografska kuća Supraphon

Milan Munclinger (Košice, 3. srpnja 1923.Prag, 30. svibnja 1986.) bio je značajni češki flautist, dirigent, skladatelj i glazbeni teoretičar.

Biografija[uredi - уреди | uredi izvor]

Potječe iz umjetničke obitelji oca Josefa Munclingera, opernog pjevača i umjetničkog voditelja opere u Praškom narodnom kazalištu, i majke, glumice i članice glumačkog ansambla Slovačkog narodnog kazališta u Bratislavi. Nakon diplome na Praškom konzervatoriju 1948., studirao je dirigiranje i skladanje u klasi prof. Václava Talicha na Glazbenoj akademiji u Pragu. 1952. također je diplomirao glazbenu teoriju, estetiku, filozofiju i orijentologiju na Karlovom sveučilištu u Pragu.

Od 1946. posvetio se proučavanju barokne glazbe i prevođenju stranih publikacija na češki jezik. Tako je postao prvim Čehom koji je preveo knjigu Arnolda Dolmetscha The Interpretation of the Music of the 17th and 18th Centuries Revealed by Contemporary Evidence i nekoliko manjih znanstvenih radova o baroknoj glazbi na češki jezik. U suradnji sa nakladničkim kućama Supraphon i Bärenreiter otkrio je, uredio i objavio veliki broj arhivskih skladbi. Sudjelovao je i na natjecanju Musica Antiqua Bohemica kao dirigent, na kojem je 1955. izvedba francuskog flautista Jeana-Pierrea Rampala i Praškog simfonijskog orkestra na čelu s njim, Bendinog i Rochterovog Koncerta za flautu donijela prestižnu nagradu Grand Prix du Disque. 1951. osnovao je i barokni glazbeni ansambl Ars Rediviva, koji je svojim izvedbama popularizirao baroknu glazbu u tadašnjoj Čehoslovačkoj.

Uz baroknu glazbu, njegova druga okupacija bilo je improviziranje skladbi jazz glazbom, u čemu je surađivao i sa modernim kompozitorima (André Jolivet, Ilja Hurník), te i napisao nekoliko skladbi s jazz improvizacijama i modulacijama. Bio je dirigent Praške filharmonije i Simfonijskog orkestra Češke televizije, a uz njih i svog vlastitog ansambla Ars Rediviva Orchestra. Sa svojim mentorom i Jean-Pierre Rampalom počeo je surađivati 1951., a suradnja je trajala do njegove smrti 1986. godine. Kao dio suradnje, bio je jedan od članova žirija na natjecanju flautista Concours de flaute Jean-Pierre Rampal 1980. i 1983. i predavač na tečajevima uspješnosti u Bayreuthu, Bavarska i Nici (Académie Internationale d'Été Jean-Pierre Rampal). Rampalu je posvetio svoje rekonstrukcije bachovih koncerata BWV 1055, 1056 i 1059. No, i Rampal je neka svoje rekonstrukcije bachovih djela posvetio njemu, o čemu i piše u svojoj knjizi Musique, ma vie (hrv. Glazba, moj život; engl. Music, My Love) opisujući i svoju dobru suradnju s Munclingerom.[1]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. Rampal, Jean-Pierre, Musique, ma vie , str.192

Literatura[uredi - уреди | uredi izvor]

  • ((cz)) Sláma, František, Z Herálce do Šangrilá a zase nazpátek, Říčany, Orego, 2001., ISBN 80-86117-61-8.
  • ((en)) Slonimsky, Nicolas, Baker's Biographical Dictionary of 20th Century Classical Musicians, Schirmer Books, 1997., ISBN 0-02-871271-4.
  • ((fr)) ((en)) Rampal, Jean-Pierre, Music, My Love, Pariz, Random House, 1989., ISBN 0-394-56578-9.
  • ((fr)) Vignal, Marc, Larousse de la musique, Pariz, Larousse, 1957., izvornik s Michiganskog sveučilišta, Google knjige, ISBN 2-03-511303-2.
  • ((cz)) Československý hudební slovník osob a institucí (Čehoslovački glazbeni rječnik), II. svezak, Prag, State Music Publishing, 1965.
  • ((cz)) Kozák, Jan, Českoslovenští hudební umělci a komorní soubory, Prag, State Music Publishing, str. 426, 456, 477.

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]