Milan Šenoa
Milan Šenoa (Zagreb, 2. srpnja 1869. – Zagreb, 16. studenoga 1961.), hrvatski geograf, književnik i putopisac.
Životopis[uredi | uredi kod]
Milan Šenoa rodio se u Zagrebu 1869. godine. Sin je hrvatskog književnika Augusta i Slave rođene Ištvanić.[1] Osnovno školovanje i staru klasičnu gimnaziju završava u Zagrebu.[2] Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1892. a doktorirao 1895. godine.[2][3] Bio je profesor geografije od 1892. godine a od 1917. godine redoviti sveučilišni profesor.[3] Bio je predstojnik Geografskog zavoda od 1922. do 1940. godine. Objavio je 50-ak djela iz fizičke geografije i antropogeografije, putopisa i popularne geografske članke, a pisao je pripovijetke, crtice, eseje, drame i životopise. U pripovijetke unosi regionalna obilježja. Napisao je povijesni roman Iz kobnih dana i životopis Augusta Šenoe Moj otac. Bio je suradnikom u izdanju knjige Emilija Laszowskoga, Povijest plem. općine Turopolja nekoć Zagrebačko polje zvane (također uz suradništvo Velimira Deželića starijega i Janka Barlea).[4][5]
Preveo je s engleskoga na hrvatski jezik djelo Josepha Normana Lockyera, Astronomija ili nauka o zvijezdama (izd. Društvo sv. Jeronima, 1905.)[6]
Djela[uredi | uredi kod]
Nepotpun popis djela:
- Kako vam drago!: komedija u 3 čina, Zagreb, 1893.
- Rijeka Kupa i njezino porječje, Rad JAZU, knj. 122, Zagreb, 1895.
- Ban Pavao, Zagreb, 1903.
- Exodus: pripovijest, Zagreb, 1904.
- Kvarnerske pripovijesti, Zagreb, 1912.
- Iz kobnih dana, Zagreb, 1914. (2. izd. Matica hrvatska, Zagreb, 1971.)
- Dijalozi i dramoleti, Zagreb, 1914.
- Pričanja seržana Jerka, Zagreb, 1921.
- Geografija Jugoslavije, Zagreb, 1921.
- Plitvička jezera, Zagreb, 1924. (serija Moja domovina, knjiga I)
- Moj otac, Zagreb, 1933.
Posmrtno[uredi | uredi kod]
- O Zagrebu koješta, Zagreb, 2001. (izabrao i za tisak priredio Branimir Donat)[7]
- Rijeka Kupa i njezino porječje (prijetisak iz 1895.), Zagreb, 2006.[8]
Izvori[uredi | uredi kod]
- ↑ Životopis.hr: August Šenoa - Biografija Arhivirano 2013-01-16 na Wayback Machine-u, preuzeto 21. siječnja 2012.
- ↑ 2,0 2,1 Blašković, Vladimir, Milan Šenoa - povodom devedesete godišnjice njegova života // Hrvatski geografski glasnik, br. 1. (1959.), str. 1.-6. (Hrčak), preuzeto 21. siječnja 2012.
- ↑ 3,0 3,1 Proleksis enciklopedija: Šenoa, Milan, preuzeto 21. siječnja 2012.
- ↑ [1] Arhivirano 2008-05-14 na Wayback Machine-u Mladen Švab, Uzleti jednoga zmaja: U povodu 50. godišnjice smrti i 110. obljetnice objelodanjivanja prvenca Emilija Laszowskog (28. studenoga 1949.-28. studenoga 1999.), Vijenac, br. 150. Arhivirano 2012-02-08 na Wayback Machine-u, prosinac 1999., preuzeto 22. rujna 2012.
- ↑ Archive.org: Povijest plem. općine Turopolja nekoć Zagrebačko polje zvane, preuzeto 22. rujna 2012.
- ↑ Katalog HAZU: Lockyer, Joseph. Norman Astronomija ili nauka o zvijezdama[mrtav link], preuzeto 28. travnja 2013.
- ↑ Katalog HAZU: Šenoa, Milan. O Zagrebu koješta[mrtav link], preuzeto 28. travnja 2013.
- ↑ Katalog HAZU: Šenoa, Milan. Rijeka Kupa i njezino porječje[mrtav link], preuzeto 28. travnja 2013.
Vanjske veze[uredi | uredi kod]
- Bogner-Šaban, Antonija, Milan Šenoa – dramatičar // Dani Hvarskoga kazališta. Građa i rasprave o hrvatskoj književnosti i kazalištu, br. 1. (2001.), str. 250.-281. (Hrčak)
