Mikluševci
Mikluševci
| |
|---|---|
  Mikluševci Mikluševci na karti Hrvatske | |
| Županija | Vukovarsko-srijemska županija |
| Općina/Grad | Tompojevci |
| Najbliži (veći) grad | Vukovar |
| Geografske koordinate | |
| - z. š. | 45.252 N |
| - z. d. | 19.086 E |
| Stanovništvo - - - - - - -(2001 / 2011 / 2021) | |
| - Ukupno | 486 |
| Pošta | 32238 Čakovci |
| Pozivni broj | +385 (0)32 |
| Autooznaka | VU |
 | |
Mikluševci (rusinski Миклошевци [ˈmɪkloʃevt͡sɪ]), selo u sastavu općine Tompojevci. Većinsko rusinsko selo, kod Vukovara.
Selo se nalazi u Hrvatskoj, u Vukovarsko-srijemskoj županiji.
Povijest[uredi | uredi kod]
Prvi puta selo Mikluševci se spominje 1758 godine kao Mikluševci. Naselje je imalo 30 kuća i naseljeno je sa starim vlasima iz područja plane u Srbiji. Vjeruje se da je selo ili naselje postojalo puno prije pod nazivom Đakra za vrijeme turske vladavine na području Srijema. No materijalni dokazi odlaze dalje u povijest te govore o gusto naseljenom području manjih naselja Dražinovci, Kaiševac. Materijalni dokazi su topola (bijela topola) stara oko 370 godina a nalazi se na sjevero zapadnom rubu naselja na križanju triju puteva koji dalje vode starim putem (prije izgradnje cesta) prema Vukovaru te prema naselju Grabovo, isto imenom jezeru i sadašnjem naselju Čakovci. Drvo je promjera 3.07 metara te se pretpostavlja da je zasađeno u tursko doba prije samog imena naselja Mikluševci. Danas je stablo simbol naselja.
Prije turskog osvajanja ne postoje materijalni dokazi sa ovog područja osim jedne karte koja se nalazi u gradskom muzeju u Vukovaru i govori o naselju Dunbastra na jugo istočnom djelu Mikluševaca te današnjoj šumi Jelaš. Sredinom 19. stoljeća naseljavaju se Rusini.[1] Rusini se doseljavaju s područja Miškolca u današnjoj Mađarskoj te nose pomađarena prezimena (Čordaš, Kovać, Kolbas, Vereš, Oros i dr.) te sa područja jugozapadnih Karpata (Mudri, Ljikar, Hirjovati, Papuga, i dr.). Naseljavanje traje oko 30 godina te dio Rusina koji dolazi ostaje u Vojvodini u Ruskom Krsturu a dio dolazi u Mikluševce. Rusina se naseljuje oko 150 obitelji ili 600 članova s obzirom da su tada obitelji bile brojnije. Rusini šire i razvijaju naselje grade Grkokatoličku crkvu, školu te postaju većinski narod u selu koje prije Prvog svjetskog rata broje 956 članova od čega je 92 posto Rusina. Nešto malo je ostalo pravoslavaca oko 15 kuća sa malom crkvicom.
Stanovništvo[uredi | uredi kod]
Popisom iz 2011. godine, utvrđeno je da u Mikluševcima živi 378 stanovnika.
Prema popisu iz 2001. ovdje je živjelo 486 stanovnika.
1991. godine, selo je brojalo 673 stanovnika, od čega je bilo 493 Rusina (73,25%), 76 Srba (11,29%), 49 Hrvata (7,28%), 20 Jugoslavena (2,97%), 7 Ukrajinaca (1,04%), 7 Mađara (1,04%) i 20 ostalih i neizjašnjenih.
Kulturne manifestacije[uredi | uredi kod]
- Mikluševačko ljeto, kulturna manifestacija Rusina i Ukrajinaca
- Kulturno umjetničko društvo Mikluševci (razni plesovi i ženska pjevačka skupina)
- Mlađa skupina dječjih plesova i pjevanja, te starija skupina plesova i pjevanja
Obrazovanje[uredi | uredi kod]
U selu postoji četverogodišnja osnovna škola, nakon koje učenici obrazovanje nastavljaju u osmogodišnjoj školi u Čakovcima
Šport[uredi | uredi kod]
- Sportsko društvo Rusin Mikluševci
- Športsko ribolovna udruga Linjak Mikluševci
Vanjske poveznice[uredi | uredi kod]
- Savez Rusina i Ukrajinaca RH[mrtav link] Миклошевци у Отечественей войни 1991.
(PDF), 17,3 MB (Mikluševci u Domovinskom ratu)
Izvor[uredi | uredi kod]
Ovaj nedovršeni članak o naselju u Hrvatskoj: Mikluševci treba dopuniti.
Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.