Mate Balota

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa Mijo Mirković)
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Mijo (Miho) Mirković (literarni pseudonim Mate Balota; Rakalj, 28. rujna 1898. – Zagreb, 17. veljače 1963.),[1] jugoslavenski ekonomist i književnik. Docent na Pravnom fakultetu u Subotici (1928–41), profesor na Ekonomsko-komercijalnoj visokoj školi u Beogradu (1939–41) i Ekonomskom fakultetu u Zagrebu (1945–63). Pravi član (1947) i glavni tajnik (1958–61) Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti.

Novinarsku karijeru počeo je pisanjem za puljski dnevnik Hrvatski list.[2] Bio je profesor subotičkog Pravnog fakulteta kao ekonomski povjesničar.[3] Ondje je predavao u razdoblju između prvog i drugog svjetskog rata.[1] Bio je sudionik antifašističke borbe 1941. Poslije je predavao u Beogradu i u Zagrebu.[1] Član je izaslanstva FNRJ na ministarskoj konferenciji u Londonu i Parizu 1946. i Mirovnoj konferenciji u Parizu 1946, poslije stalni delegat Ekononomskog i socijalnog vijeća UN-a. Bavio se i publicistikom i poezijom.[4]

Biografija[uredi - уреди | uredi izvor]

Iz istarskog sela Raklja, smještenog nad slikovitim Raškim zaljevom, potekao je Mijo Mirković - Mate Balota. Na nadgrobnoj ploči uz datum rođenja, Rakalj, 28. rujna 1898., i smrti, Zagreb, 17. veljače 1963., piše da ondje počiva: težak, ribar, mornar, akademik, pjesnik, prvi Rakljan ki je napisal 50 knjig. Stoji i to, vrlo važno za Mirkovićev životopis, da je pokopan uz zvuke dragih roženic.[5]

Objavljujući već kao đak u pazinskom listu Nada, Mijo Mirković služio se raznim pseudonimima. Mnogi suvremenici nisu ni znali da imena Mirković i Balota kriju istu osobu. Prvu pjesmu sročio je s devet godina. Tema, kao i drugih Balotinih pjesama, bio je težak život ribara i mornara. Već s devet godina ukrcao se na talijanski trabakul kojim je prevožen kamen. Radio je kao kamenolomac i miner, radnik na željezničkoj pruzi u Moravskoj. Bio je slagar u tiskari, novinar i urednik lista u Puli te dopisnik domaćih i inozemnih listova. Školovao se u Čehoslovačkoj, gdje je završio klasičnu gimnaziju, i Njemačkoj, gdje je diplomirao i doktorirao ekonomske i društvene znanosti. I nakon završetka najvišega školovanja morao je najprije obavljati ribarske i konobarske poslove, a tek poslije sveučilišno-profesorske, i to najdulje na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.[5]

Kao znanstvenik najprije se predstavio uspjelom obranom doktorske disertacije O glavnom uzroku ograničene gospodarske djelotvornosti slavenskih naroda 1923. na Sveučilištu u Frankfurtu na Majni. S područja kulturne povijesti Mirković je 1960. objavio veliku znanstvenu monografiju Matija Vlačić Ilirik (Flacius), o istaknutom hrvatskom i europskom latinistu i reformatoru 16. stoljeća. Za tu je knjigu dobio nagradu Hrvatskoga sabora za životno djelo. U hrvatskoj književnosti Mirković je pod pseudonimom Mate Balota zauzeo istaknuto mjesto svojom zbirkom čakavskih pjesama Dragi kamen, romanom Tijesna zemlja, monografijama Stara Pazinska gimnazija i Puna je Pula te drugim proznim tekstovima. U Dragom kamenu Balota je ispjevao odu zavičaju, majci, ocu i ljudima svoga kraja te, uz Pera Ljubića i Dragu Gervaisa, dao temeljni pečat ponovnom procvatu čakavske poezije. Impresivnim umjetničkim jezikom on je u književno djelo ugradio i svoje izvrsne gospodarske studije o Raklju, Puli i Istri s kraja 19. i početka 20. stoljeća.[5]

Mirkovićev domoljubni rad bio je osobito intenzivan od kraja I. do kraja II. svjetskog rata, a vrhunac je postigao na Pariškoj mirovnoj konferenciji 1946. Na njoj se, kao voditelj domaćih stručnjaka za etnička, gospodarska i geografska pitanja znanastvenim argumentima i domoljubnim žarom, izborio za međunarodno priznanje sjedinjenja Istre s Hrvatskom u sastavu ondašnje Jugoslavije, što je jedino i bilo moguće.[5]

Djela[uredi - уреди | uredi izvor]

Znanstvenom je području pridonio nizom djela iz područja ekonomije i ekonomske povijesti, a hrvatskom umjetničkom području nekolicinom knjiga pjesama i proze.[1]

  • "Dragi kamen" (Pododobor Matice hrvatske, Zagreb, 1938.), zbirka pjesama; uredio, rječnik i bilješke sastavio Hijacint Petris,
  • "Tijesna zemlja. Roman iz istarskog narodnog života" (Istarska nakladna zadruga, Rijeka, 1946.),
  • “Dragi kamen” (II. dopunjeno izdanje. Matica Hrvatska, Zagreb, 1947.), uredio, rječnik i bilješke sastavio Hijacint Petris,
  • "Stara pazinska gimnazija” (Državno izdavačko poduzeće Hrvatske, Zagreb, 1950.), memoaristika,
  • "Puna je Pula" (Zora, zagreb, 1954.), povijesna publicistika, memoaristika,
  • “Proza i poezija” (Matica hrvatska - pododbor u Rijeci, Rijeka, 1959.), uredio, bibliografiju sastavio i predgovor napisao Tone Peruško,
  • "Puna je Pula" (II. izdanje, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1960.),
  • “Smrtni grijeh” (1964.), drama,
  • “Dragi kamen” (IV. izdanje, Matica hrvatska Pula i NP “Glas Istre” Pula, Pula 1971.), uredio i pogovor napisao Mario Kalčić,
  • “Dragi kamen” (V. izdanje, Matica hrvatska Pula i NP “Glas Istre” Pula, Pula 1972.), uredio i pogovor napisao Mario Kalčić,
  • “Na crvenoj istarskoj zemlji” (“Dragi kamen” - šesto izdanje; “Istra kroz stoljeća”, Čakavski sabor i “Otokar Keršovani”, Pula-Rijeka, 1979.), izbor iz djela,
  • “Puna je Pula” (III. izdanje; “Istra kroz stoljeća”, Čakavski sabor, “Istarska naklada”, “Otokar Keršovani”, “Edit”, Centro di ricerche storiche, IKRO “Mladost”, Pula-Rijeka-Rovinj-Zagreb, 1981.),
  • "Stara pazinska gimnazija” (II. izdanje; “Istra kroz stoljeća”, Čakavski sabor, “Istarska naklada”, “Otokar Keršovani”, “Edit”, Centro di ricerche storiche di Rovigno, IKRO “Mladost”, Pula-Rijeka-Rovinj-Zagreb, Pula, 1984.),
  • “Dragi kamen” (VII. zasebno izdanje i u Zborniku radova šesnaestog skupa “Susreti na dragom kamenu”. Izdavači: Susreti na dragom kamenu, RO Festival jzgoslavenskog igranog filma u Puli i OOUR Studij ekonomije i turizma "Dr. Mijo Mirković" Pula, Pula 1988., uredio i za tisak priredio Mirko Urošević)

Vidi još[uredi - уреди | uredi izvor]

Reference[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 Radio Subotica na hrvatskom, Na današnji dan, 16. veljače, priredio Lazar Merković, preuzeto 16. veljače 2013.
  2. Istarske novine online Bruno Dobrić: Hrvatski list, Pula, pristupljeno 18. travnja 2011.
  3. Stevan Mačković: Mijo Mirković (1898-1963) profesor subotičkog Pravnog fakulteta kao ekonomski istoričar, Rukovet, 4-5-6,Subotica 1996, st.21-23
  4. Opća i nacionalna enciklopedija Mijo Mirković
  5. 5,0 5,1 5,2 5,3 HRT - Na današnji dan

Eksterni linkovi[uredi - уреди | uredi izvor]