Međunarodna organizacija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Međunarodna organizacija (ili međudržavna) je organizacija čiji doseg i oblast dejstva obuhvata više država.

Raspoznajemo dve osnovne vrste ovih organizacija, a to su:

  • međunarodne međudržavne organizacije, čije članice su suverene države, i
  • međunarodne nevladine organizacije, koje su formalno privatne organizacije.

Pojam međunarodna organizacija pre svega se odnosi na međudržavne organizacije.

Formalno-pravni status

Formalno-pravno govoreći, međunarodna organizacija mora biti osnovana sporazumom koji joj daje pravosnažnost. Ovako osnovane međunarodne organizacije predmet su međunarodnog prava i mogu da ulaze u sporazume i sporove međusobno ili sa pojedinim državama. Na ovaj način, međunarodne organizacije razlikujemo od drugih međudržavnih grupa, kao što su na primer G8 i G77, a koje nisu osnovane međunarodnim sporazumom. S druge strane, treba uočiti razliku između međunarodnih organizacija i sporazuma; iako se međunarodne organizacije utemeljuju sporazumima, neki sporazumi, npr. Severnoamerički sporazum o slobodnoj trgovini NAFTA nije međunarodna organizacija pošto nema sopstvenu administraciju već se oslanja isključivo na administracije zemalja članica sporazuma.

Kategorizacija međunarodnih organizacija

Imajući pravni i administrativni status u vidu, međunarodne organizacije možemo svrstati u dve kategorije, i to:

  • po članstvu,
  • po funkciji

Međunarodne organizacije možemo da razlikujemo na osnovu država članica i da li je članstvo slobodno ili ograničeno. Članstvo u nekim međunarodnim organizacijama (globalne organizacije) otvoreno je za sve države sveta. U ovu kategoriju svrstavamo UN (Ujedinjene nacije), njene posebne agencije i STO (Svetsku trgovinsku organizaciju).

Najčešći primer međunarodnih organizacija sa ograničenim članstvom su regionalne organizacije, na primer Evropska unija ili Afrička unija. Ograničenje može biti i po drugim kriterijumima, kao na primer Komonvelt ili Frankofonija, koje su utemeljene na istorijsko-kulturološkim vezama, OPEK (organizacija zemalja izvoznika nafte), koja se temelji na specifičnoj ekonomskoj aktivnosti i interesu, ili pak religiozne.

Neke funkcionalne, specijalističke organizacije prethodile su svim ostalim međunarodnim organizacijama. U 19. veku, Francuska je bila fons et origo (inspirator i podstrekač) mnogih takvih organizacija. Na primer, Međunarodni biro za težine i mere stacioniran je u Parizu, sa ciljem da održi i reguliše SI (metrički) sistem. Drugi primer funkcionalnih organizacija jesu patentne organizacije.

Primeri međunarodnih organizacija

Globalne organizacije

Regionalne organizacije

Mapa regionalnih organizacija čije se članstvo ne preklapa

Organizacije osnovane po drugim kriterijumima