Messier 45

Izvor: Wikipedia
Disambig.svg "Vlašići" preusmjerava ovamo. Za druga značenja, vidi Vlašići (razvrstavanje).
Disambig.svg "Plejade" preusmjerava ovamo. Za nimfe iz grčke mitologije, vidi Plejade (mitologija).
M 45
M45 filip.jpg Otvoreni skup Plejade, snimka Filipa Lolića.
Otkriće
Položaj
Epoha J2000
Zviježđe Bik
Udaljenost 440 ly  (135 pc)
Rektascenzija 04h 47m 00.0s
Deklinacija +24° 07′ 00.0″
Izgled na našem nebu
Prividna magnituda 1.20
Prividne dimenzije (V) 100.0' x 100.0'
Stvarne osobine objekta
Ostalo
Posebne značajke Plejade.
Druge oznake Mel 25


Messier 45 (M45) poznat pod nazivom Plejade je otvoreni skup u zviježđu Bik. Plejade su poznate od davnina i uključene su u gotovo sve mitologije sjeverne polutke. Najstariji zapisi o njima sežu iz Homerovih epova Ilijada i Odiseja iz 700. godine prije Krista. Charles Messier je ih je u svoj katalog uvrstio 4. ožujka 1769. godine. Razlog uvrštavanja Plejada u katalog je vjerojatno želja da se brojem objekata nadmaši Lacailleov katalog koji je sadržavao 42 objekta.

Svojstva[uredi - уреди]

Plejade su jedan od najbližih otvorenih skupova. Nalaze se na udaljenosti i do 440 ly i protežu se 12 ly. Velika blizina Plejada uzrok je i velikom prividnom sjaju i dimenzijama. Ukupan sjaj Plejada iznosi +1.6 magnituda, a promjer gotovo 2 stupnja.

Starost Plejada je oko 100 milijuna godina. Zbog prisutnosti refleksijskih maglica u skupu prije se vjerovalo da je skup znatno mlađi, oko 60 milijuna godina. Detaljnija ispitivanja pokazala su da refleksijske maglice uopće nisu dio skupa. Maglice i Plejade nemaju iste radijalne brzine već se mimoilaze brzinom od 11 km/s. Zbog interakcija s međuzvjezdanim oblacima plina, prašine i gravitacijskog utjecaja spiralnih krakova, Plejade će se za 250 milijuna godina raspasti.

Ukupan broj zvijezda u Plejadama je procijenjen na 500, a masa skupa na 800 sunčevih masa. Od zvijezda posebno se ističe 7 najsjajnijih, plavih divova. Golim okom u dobrim uvjetima moguće je vidjeti do 14 zvijezda u skupu. Među zvijezdama nalazi se i veliki broj smeđih patuljaka. Oni čine možda i 25% populacije Plejada ali sudjeluju samo s 2% mase.

Sjajne zvijezde u Plejadama
Ime Oznaka Prividni sjaj Spektralna klasa
AlcyoneŠablon:Nemam razdvojbu Eta (25) Tauri 2.86 B7IIIe
Atlas 27 Tauri 3.62 B8III
ElectraŠablon:Nemam razdvojbu 17 Tauri 3.70 B6IIIe
Maia Šablon:Nemam razdvojbu 20 Tauri 3.86 B7III
MeropeŠablon:Nemam razdvojbu 23 Tauri 4.17 B6IVev
Taygeta Šablon:Nemam razdvojbu 19 Tauri 4.29 B6V
Pleione Šablon:Nemam razdvojbu 28 (BU) Tauri 5.09 (prom.) B8IVep
Celaeno Šablon:Nemam razdvojbu 16 Tauri 5.44 B7IV
Asterope Šablon:Nemam razdvojbu 21 and 22 Tauri 5.64;6.41 B8Ve/B9V
18 Tauri 5.65 B8V

Amaterska promatranja[uredi - уреди]

Plejade se najbolje vide u zimsko doba kada se nalaze blizu zenita. Jedan su od rijetkih objekata dubokog svemira koji se daju lako promatrati golim okom. U prosječnim noćima može se vidjeti 8-9 zvijezda, a s tamnih lokacija, oni s izvrsnim vidom ih mogu uočiti i do 14. Plejade je najbolje promatrati dvogledom. U dobrom dvogledu na postolju, skup će izgledati kao grupa od tridesetak plavih bisera na crnoj podlozi neba. Promatrači s teleskopima mogu pokušati pronaći refleksijske maglice ali za njih će trebati dobre uvjete i posebno dobru prozirnost neba. Veliki teleskopi pokazat će tamnije članove skupa ali neće moći pokazati cijeli skup pa se gubi kontekst.

Eksterni linkovi[uredi - уреди]


Objekti u Messierovom katalogu
M1M2M3M4M5M6M7M8M9M10M11M12M13M14M15M16M17M18M19M20M21M22M23M24M25M26M27M28M29M30M31M32M33M34M35M36M37M38M39M40M41M42M43M44M45M46M47M48M49M50M51M52M53M54M55M56M57M58M59M60M61M62M63M64M65M66M67M68M69M70M71M72M73M74M75M76M77M78M79M80M81M82M83M84M85M86M87M88M89M90M91M92M93M94M95M96M97M98M99M100M101M102M103M104M105M106M107M108M109M110