Messier 45

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Disambig.svg "Vlašići" preusmjerava ovamo. Za druga značenja, vidi Vlašići (razvrstavanje).
Disambig.svg "Plejade" preusmjerava ovamo. Za nimfe iz grčke mitologije, vidi Plejade (mitologija).
M 45
M45 filip.jpg Otvoreni skup Plejade, snimka Filipa Lolića.
Otkriće
Položaj
Epoha J2000
Zviježđe Bik
Udaljenost 440 ly  (135 pc)
Rektascenzija 04h 47m 00.0s
Deklinacija +24° 07′ 00.0″
Izgled na našem nebu
Prividna magnituda 1.20
Prividne dimenzije (V) 100.0' x 100.0'
Stvarne osobine objekta
Ostalo
Posebne značajke Plejade.
Druge oznake Mel 25


Messier 45 (M45) poznat pod nazivom Plejade je otvoreni skup u zviježđu Bik. Plejade su poznate od davnina i uključene su u gotovo sve mitologije sjeverne polutke. Najstariji zapisi o njima sežu iz Homerovih epova Ilijada i Odiseja iz 700. godine prije Krista. Charles Messier je ih je u svoj katalog uvrstio 4. ožujka 1769. godine. Razlog uvrštavanja Plejada u katalog je vjerojatno želja da se brojem objekata nadmaši Lacailleov katalog koji je sadržavao 42 objekta.

Svojstva[uredi - уреди | uredi izvor]

Plejade su jedan od najbližih otvorenih skupova. Nalaze se na udaljenosti i do 440 ly i protežu se 12 ly. Velika blizina Plejada uzrok je i velikom prividnom sjaju i dimenzijama. Ukupan sjaj Plejada iznosi +1.6 magnituda, a promjer gotovo 2 stupnja.

Starost Plejada je oko 100 milijuna godina. Zbog prisutnosti refleksijskih maglica u skupu prije se vjerovalo da je skup znatno mlađi, oko 60 milijuna godina. Detaljnija ispitivanja pokazala su da refleksijske maglice uopće nisu dio skupa. Maglice i Plejade nemaju iste radijalne brzine već se mimoilaze brzinom od 11 km/s. Zbog interakcija s međuzvjezdanim oblacima plina, prašine i gravitacijskog utjecaja spiralnih krakova, Plejade će se za 250 milijuna godina raspasti.

Ukupan broj zvijezda u Plejadama je procijenjen na 500, a masa skupa na 800 sunčevih masa. Od zvijezda posebno se ističe 7 najsjajnijih, plavih divova. Golim okom u dobrim uvjetima moguće je vidjeti do 14 zvijezda u skupu. Među zvijezdama nalazi se i veliki broj smeđih patuljaka. Oni čine možda i 25% populacije Plejada ali sudjeluju samo s 2% mase.

Sjajne zvijezde u Plejadama
Ime Oznaka Prividni sjaj Spektralna klasa
AlcyoneŠablon:Nemam razdvojbu Eta (25) Tauri 2.86 B7IIIe
Atlas 27 Tauri 3.62 B8III
ElectraŠablon:Nemam razdvojbu 17 Tauri 3.70 B6IIIe
Maia Šablon:Nemam razdvojbu 20 Tauri 3.86 B7III
MeropeŠablon:Nemam razdvojbu 23 Tauri 4.17 B6IVev
Taygeta Šablon:Nemam razdvojbu 19 Tauri 4.29 B6V
Pleione Šablon:Nemam razdvojbu 28 (BU) Tauri 5.09 (prom.) B8IVep
Celaeno Šablon:Nemam razdvojbu 16 Tauri 5.44 B7IV
Asterope Šablon:Nemam razdvojbu 21 and 22 Tauri 5.64;6.41 B8Ve/B9V
18 Tauri 5.65 B8V

Amaterska promatranja[uredi - уреди | uredi izvor]

Plejade se najbolje vide u zimsko doba kada se nalaze blizu zenita. Jedan su od rijetkih objekata dubokog svemira koji se daju lako promatrati golim okom. U prosječnim noćima može se vidjeti 8-9 zvijezda, a s tamnih lokacija, oni s izvrsnim vidom ih mogu uočiti i do 14. Plejade je najbolje promatrati dvogledom. U dobrom dvogledu na postolju, skup će izgledati kao grupa od tridesetak plavih bisera na crnoj podlozi neba. Promatrači s teleskopima mogu pokušati pronaći refleksijske maglice ali za njih će trebati dobre uvjete i posebno dobru prozirnost neba. Veliki teleskopi pokazat će tamnije članove skupa ali neće moći pokazati cijeli skup pa se gubi kontekst.

Eksterni linkovi[uredi - уреди | uredi izvor]


Objekti u Messierovom katalogu
M1M2M3M4M5M6M7M8M9M10M11M12M13M14M15M16M17M18M19M20M21M22M23M24M25M26M27M28M29M30M31M32M33M34M35M36M37M38M39M40M41M42M43M44M45M46M47M48M49M50M51M52M53M54M55M56M57M58M59M60M61M62M63M64M65M66M67M68M69M70M71M72M73M74M75M76M77M78M79M80M81M82M83M84M85M86M87M88M89M90M91M92M93M94M95M96M97M98M99M100M101M102M103M104M105M106M107M108M109M110