Melet

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije

Melet (grčki: Μέλητος; fl. 4–3. vijek) bio je drevni atenski Grk iz deme Pit, poznat po tome kao što je kao tužitelj sudjelovao na suđenju i pogubljenju znamenitog filozofa Sokrata.

Život[uredi - уреди | uredi izvor]

O Meletovom životu se vrlo malo zna, a gotovo jedini izvor su njegovi portreti sokratskoj književnosti, prije svega Platonovim dijalozima, gdje je imenovan kao glavni Sokratov tužitelj. U Eutifronu, Platon opisuje Meleta kao najmlađeg od tri tužitelja, odnosno kako je imao "kvrgavi nos, dugu ravnu kosu i loše njegovanu bradu" te kako nije bio poznat Sokratu sve do suđenja.[1] Melet se također nakratko spominje u Teetetu.

Kasniji grčki historičar Diogen Laertije navodi kako su nakon Sokratovog pogubljenja "Atenjani osjećali takvo žaljenje" da su pogubili Meleta i protjerali njegove pristaše iz grada.[2] Također navodi da je Antisten, Sokratov učenik i osnivcač cinizma, bio kolovođa Meletovog progona i pogubljenja.[3]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. Plato, Euthyphro, 2b
  2. Diogenes Laërtius, 2.43
  3. Diogenes Laërtius, 6.9