Megabiz I
Za ostale osobe s istim imenom, v. Megabiz.Megabiz I. (perz. Baghabuxša[1]; „Bog čuvao“, grč. Megabyzus[2]) je bio perzijski plemić i jedan od sedmorice urotnika koji su 522. pne. svrgnuli uzurpatora Gaumatu odnosno pomogli Dariju Velikom da zasjedne na prijestolje Perzijskog Carstva[1]. Megabizovo sudjelovanje u svrgavanju Gaumate opisano je u Herodotovim djelima[3], te na Darijevim Behistunskim natpisima koji govore kako je Megabiz I. bio sin Datuvahije[4].
Pozadina[uredi | uredi kod]
U ožujku 522. pne. na perzijsko prijestolje stupa magijski uzurpator Gaumata koji se predstavljao kao Smerdis, legitimni brat Kambiza II. koji je ranije tajno pogubljen. Nakon što je čuo za uzurpaciju prijestolja, Kambiz II. odlučio se vratiti iz pohoda protiv Egipta u Perziju da se obračuna sa Gaumatom, no prilikom putovanja je umro što je omogućilo lažnom velikom kralju da vlada nekoliko mjeseci.
Otan, brat Kambizove i Smerdisove majke, uočio je Gaumatinu prijevaru pa je pozvao plemiće Aspatina i Gobriasa koji su se zajedno sa Megabizom I., Intafrenom i Hidarnom Starijim[3] urotili protiv lažnog velikog kralja. Dok su kovali planove priključio im se i sedmi član Darije I., Kambizov rođak odnosno sin Histaspa[3]. Darije ih je uvjerio kako ne smiju čekati već odmah krenuti u akciju, pa je lažni Smerdis ubijen 29. rujna 522. pne.
Politički život[uredi | uredi kod]
Herodot spominje kako su Megabiz I., Otan i Darije Veliki nakon svrgavanja Gaumate raspravljali o budućem ustroju Perzijskog Carstva; Megabiz se zalagao za oligarhiju[5], Otan za demokraciju[6], a Darije za monarhiju[7]. Naposljetku je prevagnuo Darijev prijedlog, što se može obrazložiti perzijskim težnjama da nakon brojnih pobuna postanu strogo organizirana centralistička država, ali i Darijevim autoritetom nakon što je postao velikim kraljem.
Atenski povjesničar Ksenofont (oko 430. - 355. pne.) tvrdi kako je Megabiz I. služio Kira Velikog kao satrap Arabije[8], no to se ne smatra pouzdanim[1]. Prema Herodotu, Megabiz je imao sina Zopira[9] koji je pomogao Dariju Velikom da uguši pobunu u Babilonu[10]. Iz tog razdoblja poznate su dvije pobune; ona predvođena Nidintu-Belom te Arakhom, no djela grčkog povjesničara često se ne poklapaju sa perzijskim i mezopotamskim povijesnim dokumentima[1]. Zopir je imao sina Megabiza II.[1], koji je bio jedan od najvažnijih perzijskih vojskovođa tijekom prve polovice 5. stoljeća pne.[11]
Poveznice[uredi | uredi kod]
Izvori[uredi | uredi kod]
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 „Megabiz (1.), Livius.org, Jona Lendering”. Arhivirano iz originala na datum 2009-07-12. Pristupljeno 2010-03-11.
- ↑ „Megabiz (Megabyzus 1.), AncientLibrary.com”. Arhivirano iz originala na datum 2009-06-25. Pristupljeno 2010-03-11.
- ↑ 3,0 3,1 3,2 Herodot: „Povijest“, III. 70.
- ↑ Behistunski natpisi: IV. stupac, 85. redak Arhivirano 2009-03-28 na Wayback Machine-u
- ↑ Herodot: „Povijest“, III. 81.
- ↑ Herodot: „Povijest“, III. 80.
- ↑ Herodot: „Povijest“, III. 82.
- ↑ Ksenofont: „Kiropedija“, VIII. knjiga
- ↑ Herodot, III. 153.
- ↑ „Zopir (Zopyrus), Livius.org”. Arhivirano iz originala na datum 2008-12-11. Pristupljeno 2010-03-11.
- ↑ „Megabiz (2.), Livius.org, Jona Lendering”. Arhivirano iz originala na datum 2013-08-13. Pristupljeno 2010-03-11.