Masakr u Stupnom Dolu
| Masakr u Stupnom Dolu | |
|---|---|
| Lokacija | Stupni Do, BiH |
| Datum | 23. oktobar 1993 |
| Meta | Bošnjaci |
| Vrsta napada | masovno ubistvo |
| Mrtvih | 37[1] |
| Počinitelji | Hrvatsko vijeće obrane (HVO) |
Pokolj u Stupnom Dolu bio je ratni zločin kojeg su počinili pripadnici HVO-a 23. listopada 1993. u Stupnom Dolu (Bosna i Hercegovina) kada su ubili između 31 i 38 Bošnjaka tijekom Bošnjačko-hrvatskog sukoba.[2][3][4][5][6]
U lipnju 1993., HVO u Varešu izdao je ultimatum Bošnjacima u selima Daštansko i Stupni Do prema kojem bi morali predati svoja oružja. Međutim, HVO je naknadno povukao ultimatum.[7] Nakon što je Armija BiH napala položaje HVO-a u Varešu, Milivoj Petković je naredio Rajiću "preuzimanje kontrole u Varešu". 21. listopada Rajić je napustio Kiseljak sa otprilike 200-injak vojnika HVO-a, među njima postrojba Maturice i Apostoli, te prošao teritorij pod kontrolom bosanskih Srba te stigao u Vareš idućeg dana. Slobodan Praljak mu je naredio da "sredi situaciju u Varešu" te da "ne pokaže milosti prema nikome".[7] Stupni Dol je tada brojao oko 250 stanovnika, od kojih je 35 bilo vojnika.[7]
Postrojba zakrabuljenih vojnika HVO-a u uniformama, kasnije identificirana kao skupina tek pristigla iz Kiseljaka i Kaknja, ušla je u selo i napala tamošnje vojnike Armije BiH i civile. Rajić je potom svojim ljudima naredio pretraživanje bošnjačkih kuća i skupljanja svih vojno sposobnih muškaraca kako bi ih zadržali.[7] Ni snage UNPROFOR-a, niti promatrači Europske unije, tri dana nisu uspjeli ući u selo i ispitati točnost tvrdnji o grozotama. Hrvatski napad je izveden u znak odmazde zbog toga što su Bošnjaci tjedan dana ranije osvojili hrvatsko selo Kopijare.[8]
Osim što je selo Stupni Do imalo stratešku važnost, bilo je središte za krijumčarenje robe između triju zaraćenih strana. Hrvati su navodno uzimali postotak od trgovine, a kad su zatražili bitno veći postotak, Bošnjaci su odbili platiti. Napad na Stupni Do nije bila službena akcija HVO-a, već su ga poduzeli pripadnici HVO-a koji su, poput Ivice Rajića, duboko ogrezli u krijumčarenje na crnom tržištu, a cilj mu je bio dati lekciju Bošnjacima.[8]
Prema izvještajima, vojnici HVO-a su prisilili Bošnjake da izađu iz svojih domova, potom ih opljačkali te samovoljno smaknuli muškarce, žene i djecu. Dvanaest seljaka je natjerano u štalu koju je HVO zapalio, ali su uspijeli pobjeći. Ipak, nekolicina leševa je nađeno zapaljeno u njihovim kućama. Gotovo cijelo selo je bilo razrušeno. Od 37 žrtava, samo su šestero bili vojnici.[7]
Kako bi se prikrili zločini pred međunarodnom zajednicom, Rajić je pokrenuo lažnu istragu sa pogrešnim informacijama čiji je cilj bio sakriti pravu prirodu zločina u selu.[7] U Stupnom se Dolu radilo tek o bitci bande kriminalaca. Haaški sud za to je optužio samo Rajića.[8]
Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osudio je 2006. zapovjednika HVO-a Ivicu Rajića na 12 godina zatvora zbog zločina i kršenja Ženevskih konvencija u Stupnom Dolu. Sud je izdao takvu kaznu jer je Rajić priznao krivnju i iskazao kajanje.[5]
- ↑ ICTY - Ivica Rajic sentencing judgement - II. FACTS - Paragraph 49
- ↑ „Svjedok povezao Praljka, Bobana i Kordića sa zločinom u Stupnom Dolu”. Vjesnik. 03-08-2000. Pristupljeno 12-09-2010.[mrtav link]
- ↑ John Burns (29-10-1993). „U.S. Condemns Croats in Bosnia”. New York Times. Pristupljeno 2010-09-11.
- ↑ „SPALJIVANJE ŽRTAVA U STUPNOM DOLU”. Sense-Agency. Pristupljeno 12-09-2010.[mrtav link]
- ↑ 5,0 5,1 Snježana Pavić (08-05-2006). „Ivici Rajiću 12 godina za zločin iz 1993. u Stupnom Dolu”. Jutarnji list. Arhivirano iz originala na datum 2010-09-15. Pristupljeno 12-09-2010.
- ↑ „POLICIJA UHITILA IVICU RAJIĆA KOJEG HAAG SUMNJIČI ZA POKOLJ U STUPNOM DOLU”. HRT. 06-04-2003. Arhivirano iz originala na datum 2016-03-06. Pristupljeno 12-09-2010.
- ↑ 7,0 7,1 7,2 7,3 7,4 7,5 „Ivica Rajić Verdict”. ICTY. 08-05-2006. Pristupljeno 12-09-2010.
- ↑ 8,0 8,1 8,2 Charles Shrader: Muslimansko-hrvatski građanski rat u srednjoj Bosni - Vojna Povijest 1992. - 1994.