Masačusetski zaljev (kolonija)

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Kolonija zaljeva Massachusetts
Massachusetts Bay Colony
kolonija
1628. – 1692.

Grb

Grb

Lokacija
Lokacija
Glavni grad Salem, Charlestown, Boston
Vlada vjerska republika
Historija 1628. - 1684. de jure
1692. de facto
 - Dodjela zemlje 1628.
Kraljevska povelja 1629.
1628.
 - Provincija zaljeva Massachusetts 1692. 1692.

Kolonija zaljeva Massachusetts (engleski: Massachusetts Bay Colony) bila je jedna od prvih engleskih kolonija u Sjevernoj Americi koja je egzistirala od 1628. do 1691. na području današnje američke savezne države - Massachusetts[1]

Koloniju zaljeva Massachusetts osnovali su puritanci, koji nisu bili separatisti od anglikanske crkve kao njihovi susjedi iz Kolonije Plymouth, već su je htjeli samo reorganizirati, u skldu sa svojim idealima.

Historija[uredi | uredi kod]

Početkom 17. vijeka jedna grupa puritanskih svećenika, trgovaca i veleposjednika, na čelu sa bogatim pravnikom Johnom Winthropom, uvidjevši da u Engleskoj neće moći ostvariti svoju idealnu zajednicu, odlučila se iseliti u Sjevernu Ameriku.[2] Uz pomoć veza uspjeli su 1628. isposlovati pravo na zemlju u Zaljevu Massachusetts, a slijedeće godine - 1629. osnovali su Kompaniju Massachusetts, i dobili od kralja Charlesa I. povelju, da koloniziraju teren između rijeka Charles i Merrimack u Novoj Engleskoj.[1] Nakon tog su krenuli sa reklamnom kampanjom, prikazujući Novu Englesku kao raj na zemlji (prešućujući oštre zime), posebno ističući da se zemlja dijeli besplatno, ali samo onima koji prihvaćaju puritanska moralna načela i disciplinu.[2]

Prva grupa kolonista, na čelu sa zamjenikom guvernera - Johnom Endecottom iskrcala se u Zaljev Massachusetts 1628. i osnovala naselje Salem. Većina kolonista bili su ljudi srednje klase, koji su na put krenuli sa svojim porodicama, a samo manji dio bili su najamni radnici, koji su na put krenuli sa svojim gazdama.[2] Dvije godine kasnije njima se pridružilo novih 900 kolonista na čelu sa samim guvernerom Johnom Winthropom, i ostalim osnivačima kolonije, oni su za izgradnju svog naselja, i budućeg centra kolonije odabrali Boston. Nakon tog su i nadalje pristizale grupe novih doseljenika, tako da ih je 1640. bilo oko 18 000 - 20 000. Nakon teškoća nekoliko prvih zima, kolonija je stala na vlastite noge i proizvodila dovoljno kukuruza, i ostalih potrepština, pa im je standard bio bolji nego u Engleskoj.[2]

Kolonija zaljeva Massachusetts bila je jedinstvena po tome što su u nju došli i sami njeni osnivači i donijeli sa sobom i njenu povelju. Dioničari kompanije koji su ostali u Engleskoj, prodali su svoje dionice onima koji su željeli otići u Novu Englesku, na taj način je pravo upravljanja preseljeno u Bostona, pa je Kolonija zaljeva Massachusetts bila potpuno nezavisna od vlasti u Engleskoj.[2]

Jubilarna marka iz 1930. u povodu 300 godina Kolonije zaljeva Massachusetts

Uprava kolonije je bila u rukama crkvenog vijeća, koje je funkcioniralo kao dioničko društvo, - tko je imao više dionica imao je i više glasova i više prava, na taj način su osnivači kolonije namjeravali zadržati vlast u svojim rukama. Ali se gotovo od samog početka, većina kolonista nije slagala sa tim oblikom autoritativne vlasti, pa je vremenom povelja kompanije, prerasla u ustav kolonije. Prema povelji sva vlast je pripadala dioničarima, ili slobodnim ljudima, koji su mogli birati guvernera i njegove pomoćnike. Kako su 1630. većina kolonista postali dioničari (slobodni ljudi), dobili su i načelna prava da biraju i budu birani, ali su ostali samo pomoćnici. Zbog tog su zatražili Winthropa da im pokaže povelju (koju je on do tad uspješno krio) - pa su u njoj otkrili da imaju pravo da sami donose zakone u svojoj koloniji. Nakon tog su osnovali Vrhovni sud, kao vrhovnu vlast u koloniji, koji je 1644. podjeljen u dva doma. Od tad su guverner i ostali članovi suda birani svake godine, ali je puritanski karakter kolonije zadržan, jer su birati mogli samo članovi crkvene zajednice, koji su to mogli postati samo oni koji su po mišljenju pastora i njegovih pomoćnika bili dobri puritanci, tako da je pravo glasa imala 1 / 5 odraslih muških stanovnika kolonije.[2]

Sve veći raskorak između zakona u koloniji i njenoj metropoli, dovela je do toga da je kompanijina povelja poništena 1684., a vlast u koloniji usklađena sa engleskom. Na kraju je Kolonija zaljeva Massachusetts dobila novu kraljevsku povelju 1691. ali se morala ujediniti sa Kolonijom Plymouth i Kolonijom Maine, pa je to u stvari postala nova kolonija koja je 1692. postala Provincija zaljeva Massachusetts.[1]

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. 1,0 1,1 1,2 Massachusetts Bay Colony (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 03. 02. 2013. 
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 Henry Barford Parkes (1986) (hrvatskosrpski). Istorija SAD. Rad, Beograd. str. 59. Pristupljeno 10. 02. 2013. 

Vanjske veze[uredi | uredi kod]