Martolci

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Martolci
mak. Мартолци

Osnovni podaci
Država  Severna Makedonija
Opština Čaška
Stanovništvo
Stanovništvo (2002) 180
Geografija
Koordinate 41°34′02″N 21°39′14″E / 41.5672°N 21.6539°E / 41.5672; 21.6539
Nadmorska visina 350 m
Martolci na mapi Severne Makedonije
Martolci
Martolci
Martolci (Severne Makedonije)
Ostali podaci
Poštanski kod 1414
Pozivni broj (+389) 043
Registarska oznaka VE


Koordinate: 41° 34′ 02" SGŠ, 21° 39′ 14" IGD

Martolci ili Martolce (mak. Мартолци) su naselje u Republici Makedoniji, u središnjem države. Martolci pripadaju opštini Čaška.

U ovom selu rodio se srpski četnički vojvoda Jovan Babunski.

Prirodni uslovi[uredi | uredi kod]

Martolci su smešteni u središnjem delu Republike Makedonije. Od najbližeg većeg grada, Velesa, naselje je udaljeno 25 km južno.

Naselje Martolci se nalazi u istorijskoj oblasti Azot. Naselje je smešteno u dolini reke Babune. Severno od naselja izdiže se planina Jakupica. Nadmorska visina naselja je približno 350 metara.

Mesna klima je kontinentalna.

Istorija[uredi | uredi kod]

U 19. i početkom 20. veka selo je upravno pripadalo veleškoj kazi Osmanskog carstva. Kaza je do 1901. bila deo Solunskog vilajeta, da bi od 1901. postala deo Skopskog sandžaka Kosovskog vilajeta. Po statistici Turskog carstva za vilajete Jedrenski, Bitoljski i Solunski za 1873. selo je imalo 35 domova i 126 stanovnika „Bugara“. Statistika zapravo daje broj vernika Bugarske egzarhije.[1] Selo je 1907. ušlo u srpsku četničku organizaciju[2] i kao patrijaršijsko, sa srpskom školom i srpskim sveštenikom, ostalo do 1912.

Stanovništvo[uredi | uredi kod]

Martolci su prema poslednjem popisu iz 2002. godine imali 180 stanovnika.

Prema istom popisu pretežno stanovništvo u naselju su etnički Makedonci (99%), a ostalo su Srbi.

Većinska veroispovest je pravoslavlje.

Vidi još[uredi | uredi kod]

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. Makedoniя i Odrinsko. Statistika na naselenieto ot 1873 g.“ Makedonski naučen institut, Sofiя, 1995, str. 180 - 181.
  2. Georgiev, Veličko, Staйko Trifonov, Istoriя na bъlgarite 1878 - 1944 v dokumenti, tom 1 1878 - 1912, čast vtora, str. 298.

Spoljašnje veze[uredi | uredi kod]