Marija Magdalena

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Disambig.svg Za ostala značenja v. Marija Magdalena (razvrstavanje).
Marija Magdalena
Brooklyn Museum - The Repentant Mary Magdalene (Madeleine répentante) - James Tissot - overall.jpg

James Tissot, Marija Magdalena
Ravnoapostolna, Mironosnica
Rođen nepoznat, Magdala
Preminuo nepoznat, Efes
Poštuje se u Pravoslavna crkva, Katolička crkva, Anglikanska crkva
Glavno svetilište Hram Marije Magdalene u Jerusalimu
Praznik 22. jul po julijanskom, 4. avgusta po gregorijanskom kalendaru.
Sporno Njen odnos sa Isusom.
Gloriole.svg Category:Sveci

Marija Magdalena je bila bliska učenica i pratilja Isusa iz Nazareta. Jedna je od najpoznatijih Isusovih učenica i ženskih likova Novog zaveta.

Pravoslavna crkva je smatra ravnoj apostolima. Apokrifna tradicija je pominju kao ženu koja je "htela razumeti sve kako jeste" i koju je "učitelj voleo više od ostalih žena".

Ranija crkvana tradicija ju je poistovećivala sa Marijom iz Betanije, ali danas se uglavnom smatra da su to dve različite osobe.

Život[uredi - уреди | uredi izvor]

Marija je bila rodom iz mesta Magdale, pored jezera Genisaretskog, iz plemena Isaharova.

Susret sa Isusom[uredi - уреди | uredi izvor]

James Tissot, Marija Magdalena sluša kraj Isusovih nogu

U Novom zavjetu je zabeležena epizoda kada Isus dolazi u kuću Marije i njene sestre Marte. Dok se Marta trudila da posluži gosta, Marija je sve vreme sedela i slušala šta Isus priča:

A kad su putovali, on uđe u jedno selo, a neka žena po imenu Marta ga primi u svoju kuću. Ona je imala sestru po imenu Mariju, koja je sela kraj nogu Isusovih i slušala njegovu besedu. A Marta se mnogo trudila da ga što bolje posluži. Ona priđe i reče: "Gospodine, zar ne mariš što me je moja sestra ostavila samu da služim? Reci joj, dakle, da mi pomogne".

A Isus odgovarajući reče joj: "Marta, Marta, brineš se i uznemiravaš za mnogo, a samo je jedno potrebno. Ali Marija je izabrala dobri deo koji joj se neće oduzeti".

— Evanđelje po Luki, glava 10: 38-42

Dugo se smatralo da je Marija iz ove priče Marija Magdalena, ali danas se uglavnom veruje da je u pitanju druga Marija. Bez obzira, ova scena je vekovima nadahnjivala umetničke prikaze Marije Magdalene.

Život u Isusovoj zajednici[uredi - уреди | uredi izvor]

Glavni članci: Isusove učenice i Apostoli

U Novom zavjetu se pominje da je Marija Magdalena mučena od sedam zlih duhova (besova), od kojih ju je Isus oslobodio i učinio zdravom. Marija je tako postala verna Isusova pratilja.

A, zatim, Isus putovaše kroz gradove i sela i objavljivaše i obznanjivaše dobru vijest o carstvu Božjem. Dvanaestorica bijahu s njim, i takođe žene koje bijahu izliječene od zlih duhova i bolesti: Marija, zvana Magdalena, iz koje bijaše izišlo sedam zlih duhova, Jovana, žena Herodovog nadstojnika Huze, Suzana i mnoge druge koje ih pomagaše svojim dobrima. — Evanđelje po Luki

Novi zavjet Mariju ne ubroja među apostole, ali nekanonska djela je pominju kao ženu apostola. Ranohrišćanski spis Dijalog Spasitelja hvali Mariju kao apostola koji nadmašuje sve ostale. U tom spisu ona govori Isusu: "Želim razumjeti sve kako jeste."[1]. Taj spis prenosi više zagonetnih filozofskih dijaloga Isusa i Marije:

Marija reče: "Reci mi, gospodine, zašto sam došla na ovo mesto da stičem i gubim?"
Gospodin reče: "Tebi je postalo jasno obilje otkrivaoca."
Marija reče: "Gospodine, postoji li takvo mjesto gdje nedostaje istina?"
Gospodin reče: "Ondje gdje ja nisam!"[2]

— Dijalog Spasitelja

U posljednjem dijelu Spasiteljevog di­jaloga govori se o djelima ženskosti, odnosno o nastanku smrtnosti putem rađanja ("Što je rođeno od istine, ne umire. Što žena rodi, to umire"[3]). Tada Marija, zajedno sa Judom i Matejom, odbacuje »dela ženskosti«, što verovatno znači snošaj i razmnožavanje.[4]

Evanđelje po Tomi prenosi da je Simon Petar tražio od Isusa da Marija napusti njihovu družinu, "jer žene nisu dostojne života", na šta je Isus odgovorio: "Pogledaj, ja ću ju voditi i napraviti muškarcem, da i ona postane živim duhom, jednaka vama muškarcima. Jer svaka žena, koja načini sebe muškarcem, ući će u carstvo nebesko." [5]

Prema nekim apokrifnim izvorima, Isus i Marija su za života imali veoma blizak odnos. Tako Jevanđelje po Filipu prenosi:

Spasitelj je Mariju Magdalenu voleo više od ostalih učenika i često ju je ljubio. — Evanđelje po Filipu

Nakon Isusovog pogubljenja[uredi - уреди | uredi izvor]

Glavni članak: Isusovo pogubljenje
Marija Magdalena na Isusovom pogubljenju.

Kada su Isusa osudili i odveli na raspeće, pod krstom na Golgoti stajala je i Marija Magdalina, i gorko plakala zajedno sa Marijom, Isusovom majkom. Nakon Isusove smrti ona je tri puta posetila njegov grob.

Evanđelja po Jovanu i Marku prenose da je Marija prva videla uskrslog Isusa.[6] Po Jovanu, Marija je Isusa videla istog jutra kad je uskrsnuo, a drugim se učenicima pojavio tek kasnije te večeri.[7] Međutim, ni Marko ni Jovan ne kažu eksplicitno da se vaskrsli Isus fizički pojavio Mariji.[4] Marko navodi da se Isus kasnije pojavio »u drugom obličju«, a Jovan prenosi da je uskrsli Isus upozorio Mariju da ga ne dodiruje — što je suprotno drugim pričama kada je tražio od učenika da ga dodirnu da bi pokazao da »nije duh«.[4]

Apokrifno Evanđelje po Mariji prenosi da je Marija uskrslog Isusa doživela kao viziju, te ga je zapitala: »Na koji način vidi onaj koji ima viziju? Dušom ili duhom?«, na šta je Isus odgovorio duhom.[8] Ona je nakon Isusove smrti hrabrila njegove učenike, koje su izjedali dvojba i strah za sopstveni život. Oni su se plašili da krenu propovedati dobru vest narodima, jer "kad Isus ne bijaše pošteđen - kako bi mi bili pošteđeni!".[9] Marija ih je tješila, podsećajući ih na stalno Hristovo prisustvo: »Ne plačite, ne tugujte i ne sumnjajte; jer njegova milost će biti potpuno s vama i štitiće vas. Slavimo njegovu veličinu, jer nas je pripremio i načinio muškarcima.« [10]

Marija je ovde prikazana kao osoba najbliža Isusu i koja zna neke njegove reči koje ostali apostoli ne znaju:

Petar reče Mariji: "Sestro, znamo da te učitelj voleo više od ostalih žena. Reci nam, po svom sećanju, koje su bile Spasiteljeve reči, koje ti znaš a mi ih ne znamo, niti smo ih čuli." — Evanđelje po Mariji

Nakon što je otkrila Isusove reči koje je samo ona znala, Andrija i Petar joj se suprotstavljaju. Andrija prvo kaže da je taj nauk stran: »Ja ne verujem da je Spasitelj to rekao. Ova su učenja zasigurno čudne ideje!« Zatim Petar ismeva tvrdnju da je Marija u viziji zaista videla Isusa i da je on te stvari otkrio ženi, zatajivši ih muškim učenicima.[4] Tada Matej opominje Petra da se prema ženi ne odnosi kao prema neprijatelju, te podseća da ju je Spasitelj učinio dostojnom: »Petre, ti si oduvek bio preke naravi ... Ako je po Spasitelju ona dostojna, ko si ti da je odbaciš?« Umjesto toga, moraju poslušati Isusa i prema njegovim uputama krenuti u svijet i propovijedati. Konačno, Marija se, odbranjena, priključuje apostolima koji odlaze da propovedaju.[11]

Prema pravoslavnom predanju, Marija je nakon razapinjanja Isusa otputovala u Rim, tužeći caru Tiberiju Pilata zbog njegove nepravedne osude Isusa Hrista. Njenu tužbu je car primio, i Pilata premestio iz Jerusalima u Galiju, gde je ovaj sudija u nemilosti carskoj i u teškoj bolesti preminuo.[12] Marija se po tom vratila iz Rima u Efes kod Jovana Bogoslova, kome je pomagala u propovedanju evanđelja. Sa velikom ljubavlju prema Isusu i sa velikom revnošću propovedala je ona jevanđelje svetu kao Hristov apostol.[12]

Preminula je mirno u Efesu.[12] Njene mošti su kasnije prenete u Carigrad.[12]

Štovanje[uredi - уреди | uredi izvor]

Pravoslavna ikona Marije Magdalene

Blizu Getsimanskog vrta nalazi se ruski hram posvećen svetoj Mariji Magdaleni. Srpska pravoslavna crkva slavi je 22. jula po julijanskom, a 4. avgusta po gregorijanskom kalendaru.

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. Dijalog Spasiteljev 139.12—13, u: NHL 325.
  2. Dijalog Spasitelja 140-141
  3. Dijalog Spasitelja, 140
  4. 4,0 4,1 4,2 4,3 Elejn Pejgels - Gnostička evanđelja (scribd)
  5. Evanđelje po Tomi, 114
  6. Evanđelje po Marku 16:9.
  7. Evanđelje po Jovanu 20:11—19.
  8. Evanđelje po Mariji 10.17—21, u: NHL 472.
  9. Evanđelje po Mariji (objave.com)
  10. Jevanđelje po Mariji 9.14—18, u: NHL 472.
  11. Knjižnica Nag Hammadi, Prvo hrvatsko izdanje (Evanđelje po Mariji, uvod: Karen L. King)
  12. 12,0 12,1 12,2 12,3 Marija Magdalina (prolog)

Vidi još[uredi - уреди | uredi izvor]

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]