Mariborska krvava nedjelja

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
glavni mariborski trg-mjesto odvijanja masakra

Mariborska krvava nedjelja (njemački: Marburger Blutsonntag, [1] slovenski: Mariborska krvava Nedelja) je naziv za masakr koji se dogodio u ponedjeljak 27. siječnja 1919. u Mariboru (njemački: Marburg an der Drau) u Sloveniji. Vojnici iz vojske Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (buduće Jugoslavije), pod zapovjedništvom slovenskog časnika Rudolfa Maistera, ubili su između 9 i 13 njemačkih civila , ranili još oko 60, za vrijeme prosvjeda u središnjem gradskom trgu. Procjene žrtava se razlikuju između slovenskih i austrijskih izvora.

U studenom 1918, nakon Prvog svjetskog rata, područje južne Koruške i južne Štajerske, na koje je polagala pravo Republika Njemačka Austrija, bili su zarobljeni od strane vojnih postrojbi pod zapovjedništvom Maistera.

Maribor je bio najveći grad u južnoj Štajerskoj s 80% njemačkog stanovništva. Američko izaslanstvo na čelu s Shermanom Milesom posjetilo je Maribor 27. siječnja 1919. kao dio šire misije rješavanja teritorijalnih sporova. Na isti dan, njemački građani su organizirali prosvjed izražavajući želju za uključenje Maribora u Njemačku Austriju. Prosvjed su prekinuli Meisterovi vojnici pucajući na ljude i uzrokuju brojne žrtve. Kao odgovor, Njemačka Austrija pokrenula je vojnu ofenzivu kojom su protjerani Slovenci iz nekoliko manjih gradova u Gornjoj Štajerskoj uz rijeku Muru. Primirje dogovoreno je uz posredovanje Francuske u veljači 1919. Prema Ugovoru iz Saint-Germain-en-Laye, potpisanom 10. rujna 1919., Maribor i ostatak Donje Štajerske postali su dijelom Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Odgovornost za mariborski masakr nikada nije utvrđena.

Pozadina[uredi | uredi kod]

Republika Njemačka Austrija je nastala nakon poraza Austro-Ugarske u Prvom svjetskom ratu i potraživala je pravo na područja s pretežno njemačkim stanovništvom unutar granica bivšeg carstva. Pored područja Republike Austrije, to je uključivalo i dijelove Južnog Tirola i grada Trbiža (tal. Tarvisio), oboje u sklopu sadašnje Italije; južnu Korušku i južnu Štajersku, sada u Sloveniji, te sami Sudeti i Njemačka Češka (kasnije dio Sudetenlanda), sada u Češkoj Republici.

Pobjedničke savezničke snage podijelile su područje bivše Austro-Ugarske između Njemačke Austrije, Mađarske i nekoliko drugih zemalja. Iako je podjela teritorija provedena kroz proglašenje načela nacionalnog samoodređenja, populacije etničkih Nijemaca i Mađara[2][3][4] i dalje su živjeli u mnogim od tih područja, uključujući Čehoslovačku, Rumunjsku i Kraljevinu Jugoslaviju.[5][6]

Kontrola nad Mariborom je bila predmet spora Jugoslavije i Njemačke Austrije. Savezni Zakon Njemačke Austrije o "rasponu, granicama i odnosima državnih teritorija 22. studenog 1918", ustvrdio je potraživanja na područje Donje Štajerske u kojima je Marburg / Maribor bio smješten, ali su isključili iz svojih zahtjeva pretežno slavensko-naseljena područja.[7] Da bi riješili pitanje vlasništva Koruške, većeg područja koje je Donja Štajerska činila dio, Coolidge misija pod upravom SAD-a predložila je u Beču demografsko istraživanje teritorija. Misiju je vodio Archibald Cary Coolidge, profesor povijesti na Harvardskom sveučilištu, a djelovao je pod američkim povjerenstvom za mirnovne pregovore. Misija je imenovala izaslanstvo na čijem je čelu bio pukovnik Sherman Miles, a uključivalo je i poručnika LeRoya Kinga, profesora slavenskih jezika na Sveučilištu Missouri,[8] i profesore Roberta Kernera i Lawrencea Martina.[9]

Na putu do Koruške, izaslanstvo je posjetilo Maribor koji, prije Prvog svjetskog rata, imao stanovnika od 80% austrijskih Nijemaca i 20% Slovenaca.[10] Većina Mariborskog kapitala i javnog života bio je u austro-njemačkom posjedu i grad je bio poznat uglavnom po svom njemačkom nazivu Marburg an der Drau (Marburg na Dravi). Prema posljednjem popisu stanovništva Austro-Ugarske u 1910, grad i njegova okolica Studenci (Brunndorf), Pobrežje (Pobersch), Tezno (Thesen), Radvanje (Rothwein), Krčevina (Kartschowin) i Košaki (Leitersberg) naseljavalo je 31.995 austrijskih Nijemaca (uključujući i Židove koji su govorili njemački), a 6.151 etničkih Slovenaca. Okolno područje je bilo međutim naseljeno gotovo u potpunosti od strane Slovenaca, iako su mnogi austrijski Nijemci živjeli u manjim mjestima kao što su Ptuj (Pettau, 79,39%) ili Celje (Cilli, 66,80%).[10]

U studenom 1918, slovenski bojnik (kasnije general) Rudolf Maister zauzeo je grad Maribor i okolicu Donje Štajerske u ime novoformirane države Slovenaca, Hrvata i Srba, preteče kraljevine Jugoslavije. Dana 23. studenog, 1918, Maister i njegovi vojnici su razoružali i raspustili "Zelenu gardu" (njemački: Schutzwehr, slovenski: Zelena Garda). Snage sigurnosti pod nadzorom Mariborskog gradskog vijeća[11] Maister je dao zarobiti i zauzeo je nekoliko sela i gradova sjeverno od rijeke Mure, uključujući i Lichendorf, Bad Radkersburg, Mureck i Marenberg.[12][13] Dana 31. prosinca 1918. Maisterova jedinica je zatvorila 21 istaknutog građanina Maribora njemačkog etničkog podrijetla.[14]

Masakr[uredi | uredi kod]

Izvori se razlikuju oko točnog uzroka i opsega Masakra u Mariboru.[15] Svi se slažu da je 27. siječnja 1919. , izaslanstvo Coolidge Misije, na čelu s Shermanom Milesom, posjetilo Maribor i otkrilo da se tisuće građana njemačkog etničkog podrijetla okupilo na glavnom gradskom trgu i mahalo zastavama Njemačke Austrije, od kojih su mnoge također krasile obližnje zgrade. [16] Njemački austrijski izvori pokazuju da je 10.000 prosvjednika pjevalo pjesme i nosilo domoljubnu odjeću. Dvadeset vojnika pod zapovjedništvom Maistera je bilo stacionirano ispred gradske vijećnice, naoružano puškama s bajunetama. [17]

Izvori na njemačkom jeziku tvrde da su vojnici počeli pucati u gomilu, bez provokacija, ciljajući na nenaoružane civile. Prema tim izvorima žrtava je bilo 13, a daljnjih 60 prosvjednika je ranjeno. [18]

Slovenske procjene istog događaja tvrde da su vojnici počeli vatru tek kad je austrijski državljanin ispraznio revolver u smjeru slovenskog vojnika, ciljajući bajunet jednog od njih [19] Vojnici su zatim uzvratili vatru. Po ovoj računici bilo je 11 ubijenih, a nepoznat broj ranjenih. [20]

Posljedice[uredi | uredi kod]

Nakon ovih događaja, 4. veljače 1919, Njemačka Austrija je započela vojnu ofenzivu kako bi opet zauzela regiju Gornje Štajerske pod nadzorom Maisterovih vojnika. [21]Primirje je dogovoreno 10. veljače 1919, pod francuskim posredovanjem iz vojne misije u Mariboru. [22] 13. veljače 1919, mirovni sporazum potpisan je i Maister je povukao trupe iz Gornje Štajerske. [23]

LeRoy King, jedan od članova Misije Coolidge, napisao je u svom izvješću da su vlasti u Mariboru bile sumnjičave oko rada misije i očito su se bojali da je imala neotkrivene podatke koje bi radije skrila od javnosti. On je uzvraćao je da ima slovenskog stanovništva u Štajerskoj, koji bi radije ostalo pod austrijskom vlašću. [24]

Ugovorom iz Saint-Germain-en-Laye, potpisanim 10. rujna 1919, smatrano je da Maribor bio čvrsto pod kontrolom Jugoslavenske vojske, te da, budući da Slovenci čine većinu u području oko grada, Maribor treba ostati, zajedno s ostatkom Donje Štajerske, unutar Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.

Odgovornost za pucnjavu u Mariboru nikada nije uvjerljivo utvđena. Austrijski izvori pripisuju krivnju Rudolfu Maisteru, te ga u nekim izvorima spominju kao "mariborskog koljača" [25] [26] U Sloveniji, naprotiv, Maister ostaje pozitivno upamćen. Brojna društva [27] , institucije i ulice [28]nose njegovo ime, a on se obilježava u nekoliko spomenika. [29] [30]

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. ↑ „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2016-03-10. Pristupljeno 2013-07-31. 
  2. ↑ http://www.encyclopedia.com/topic/Treaty_of_Trianon.aspx#1-1E1:TrianonTr-full
  3. ↑ Macartney, C.A. (1937). Hungary and her successors - The Treaty of Trianon and Its Consequences 1919-1937. Oxford University Press.
  4. ↑ http://www.nytimes.com/2003/08/09/world/east-on-the-danube-hungary-s-tragic-century.html
  5. ↑ „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2011-01-11. Pristupljeno 2011-01-11. 
  6. ↑ „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2011-01-11. Pristupljeno 2011-01-11. 
  7. ↑ http://alex.onb.ac.at/cgi-content/anno-plus?apm=0&aid=spe&datum=00010011&seite=00000021&zoom=2
  8. ↑ http://books.google.hr/books/about/Boj_za_Maribor_in_%C5%A1tajersko_Podravje_l.html?id=Or7IOQAACAAJ&redir_esc=y
  9. ↑ „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2011-01-05. Pristupljeno 2011-01-05. 
  10. ↑ 10,0 10,1 Osterreicheische statistik Herausgegeben von der K.K. Statistischen Zentralkommission. neue folge 1. band. Ergebnisse der volkszahlung vom 31. dezember 1910. - Wien. aus der kaiserlich-koniglichen hof und staatsdruckerel 1917. in kommission bei karl gerold's sohn
  11. ↑ „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2011-01-11. Pristupljeno 2011-01-11. 
  12. ↑ http://books.google.hr/books?id=zEl1e3j01LYC&pg=PA237&dq=maribor+bloody+sunday&hl=en&ei=xUIsTZzTLM3H4gakiLmLCw&sa=X&oi=book_result&ct=result&redir_esc=y#v=onepage&q=maribor%20bloody%20sunday&f=false
  13. ↑ „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2011-01-11. Pristupljeno 2011-01-11. 
  14. ↑ http://t3.si386.com/?fp=QK5EIV%2FHH2IJ90qrz5Wjl7yrd85Zgq8aOIxNLrlhDemnzRytQ%2FWKdO06Jj34AVtm5jycawGqtb%2FCjvRuceixiA%3D%3D&prvtof=x12XfbdB1qkn3%2BhW%2BdZtfUlQ1ZgNGHCFrEa2UE28cp6lDiojK4AN9Wa2LmsJ21pbIACSZNbe%2FmRHgDuVo0pwOQ%3D%3D&poru=TfCoDLD5x46Z%2Fm829HbrSZCewrlwmJdRJl3nq3GYVec9WW2PPVIqjcPA0O3mRlr6MV0hGUld5I8P9XhLxiIDAw%3D%3D&cifr=1&member=Iztokhvd[mrtav link]
  15. ↑ http://books.google.hr/books/about/Boj_za_Maribor_in_%C5%A1tajersko_Podravje_l.html?id=Or7IOQAACAAJ&redir_esc=y
  16. ↑ http://www.hervardi.com/rudolf_maister.php
  17. ↑ http://books.google.hr/books/about/Boj_za_Maribor_in_%C5%A1tajersko_Podravje_l.html?id=Or7IOQAACAAJ&redir_esc=y
  18. ↑ „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2011-01-05. Pristupljeno 2011-01-05. 
  19. ↑ http://www.hervardi.com/rudolf_maister.php
  20. ↑ http://www.hervardi.com/rudolf_maister.php
  21. ↑ „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2011-01-11. Pristupljeno 2011-01-11. 
  22. ↑ „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2011-01-11. Pristupljeno 2011-01-11. 
  23. ↑ „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2011-01-11. Pristupljeno 2011-01-11. 
  24. ↑ „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2011-01-05. Pristupljeno 2011-01-05. 
  25. ↑ „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2011-01-05. Pristupljeno 2011-01-05. 
  26. ↑ http://diepresse.com/home/politik/innenpolitik/600762/Kampf-um-die-Herzen-am-Fuss-der-Karawanken
  27. ↑ „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2011-01-11. Pristupljeno 2011-01-11. 
  28. ↑ „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2006-02-22. Pristupljeno 2013-07-31. 
  29. ↑ „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2011-01-11. Pristupljeno 2011-01-11. 
  30. ↑ „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2011-01-11. Pristupljeno 2011-01-11. 
Izvor: https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Mariborska_krvava_nedjelja&oldid=41808271