Mandana
| Mandana | |
|---|---|
| Informacije | |
| Rodno ime | Mandana |
| Titula | kraljica Anšana |
| Suprug | Kambiz I. |
| Djeca | Kir Veliki |
| Roditelji | Astijag i Arijena (?) |
| Rođaci | Kambiz II. (unuk) Kijaksar (djed) |
Mandana je bila medijska princeza, a potom kraljica i žena perzijskog vladara Kambiza I. kojem je rodila Kira Velikog, osnivača Ahemenidske Monarhije.
Historijski izvori[uredi | uredi kod]
Herodot[uredi | uredi kod]
Prema Herodotu, Mandana je bila kćer Astijaga, medijskog vladara i Kijaksarovog sina, te Arijene od Lidije, kćeri Alijata II. odnosno Krezove sestre. Ipak, neki izvori tvrde kako je Mandana zapravo bila kćer neke ranije Astijagove žene[1].
Nedugo nakon rođenja Mandane, Herodot piše kako je Astijag imao čudan san kako njegova novorođena kćer toliko urinirala da je poplavila cijelu Aziju[2]. Astijag se potom obratio svećenicima koji su protumačili san kao upozorenje da će Mandana roditi sina koji će ga svrgnuti sa vlasti[2].
Kako bi spriječio takav razvoj događaja, Astijag je Mandanu udao za vazalnog perzijskog princa Kambiza I.[2], kojeg Herodot opisuje kao „čovjeka iz dobre obitelji i mirne naravi“[2] pa ne bi trebao biti prijetnja medijskom prijestolju.
Nakon što se Mandana udala za Kambiza I.[3], Astijag je ponovo sanjao sličan san: ovaj put kako će iz Mandanine maternice izrasti vinova loza koja će se proširiti cijelim svijetom[3]. Nakon što su ga svećenici ponovo upozorili kako je to loš znak i kako prestavlja prijetnju njegovom prijestolju, Astijag je odlučio poslati svog podanika Harpaga da pogubi novorođenče[3]. Ipak, Harpagu moral nije dopustio da ubije novorođenče plave krvi[4], pa je pozvao kraljevskog pastira Mitradata iz planinske regije pokraj granice s Saspirom, i naredio mu da ostavi dijete da umre u planinama. Srećom, pastir i njegova žena Cina su se sažalili nad njime pa su ga prisvojili i odgojili kao svoje dijete, dok su svoje mrtvorođenče pokazali Harpagu kao Kira[5][6].
Kada je Kir Veliki odrastao, navodno su ga zbog elegantnog ponašanja prepoznati kao dječaka kraljevske krvi pa mu je djed Astijag dopustio da se vrati roditeljima. Nedugo kasnije Astijagovi sni i njihovo tumačenje postali su stvarnost; Kir je pokrenuo perzijski ustanak koji će završiti svrgavanjem Astijaga sa prijestolja; padom Medijske Monarhije, odnosno stvaranjem Ahemenidske Perzijske Monarhije.
Ksenofont[uredi | uredi kod]
Ksenofont također spominje Mandanu u svome djelu „Kiropediji“. Prema njegovoj priči, Mandana i njezin sin putovali su na Astijagov dvor, gdje je tinejdžer Kir zadivio djeda koji ga je odlučio ostaviti na dvoru. Mandana se pak vratila mužu Kambizu I. u perzijski grad Anšan. Poslije nekoliko godina 24-godišnji Kir Veliki traži od Astijaga da mu dopusti posjet bolesnom ocu, a neposredno nakon njegovog odlaska iz medijske prijestoljnice Ekbatane počinje perzijski ustanak.
Historijska analiza[uredi | uredi kod]
Neki moderni historičari smatraju kako su Herodotove priče u kojima se spominju rodbinske veze između Kira Velikog i medijskog plemstva propaganda kojom je pokušano opravdati legitimnost Kirove borbe za tron odnosno vojnih pohoda. Kronološku problematiku predstavlja i bitka pomrčine koja je precizno određena 28. 5. 585. pne., nakon koje su Medijska Monarhija i Lidija sklopili mirovni sporazum osnažen diplomatskim brakom između Mandaninog oca Astijaga od Medije i majke Arijene od Lidije. Budući kako je Kir Veliki rođen 576. pne., pretpostavlja se kako je Mandana bila kćer neke druge (ranije) Astijagove žene, jer bi u protivnom trebala imati svega desetak godina kada je Kir rođen, što se smatra nemogućim. Ipak, ne postoji dovoljno historijskih dokaza za objašnjenje bilo koje od navedenih teorija.
Smrt[uredi | uredi kod]
Prema nekim izvorima Mandana je umrla 559. pne., no budući kako se radi o datumu smrti njena supruga Kambiza I. pretpostavlja se kako je umrla neke druge godine ili kako se radi o datumu kada je promijenila status od kraljice do kraljice majke.
Veze[uredi | uredi kod]
Izvori[uredi | uredi kod]
- ↑ „Astijag (Livius.org, Jona Lendering)”. Arhivirano iz originala na datum 2011-05-14. Pristupljeno 2013-06-12.
- ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 Herodot, I. 107.
- ↑ 3,0 3,1 3,2 Herodot, I. 108.
- ↑ Herodot, I. 109.
- ↑ „Harpag, Livius.org”. Arhivirano iz originala na datum 2011-06-29. Pristupljeno 2013-06-12.
- ↑ The birth and bringing up of Cyrus
Vanjske veze[uredi | uredi kod]
- Mandana (Mandane), AncientLibrary.com Arhivirano 2008-06-06 na Wayback Machine-u
- Astijag (Livius.org, Jona Lendering) Arhivirano 2011-05-14 na Wayback Machine-u