Samostan u Fojnici

Franjevački samostan

Samostan u Fojnici je franjevački samostan u Fojnici, i pripada Vrhbosanskoj nadbiskupiji, Bosna i Hercegovina.

Historija

Prvo osnivanje franjevačkog samostana i crkve u Fojnici vezano za dolazak Dubrovčana i Sasa kao zakupaca fojničkih rudokopa, te njihovih radnika u rudnicima. Pošto su ovi doseljenici bili katolici, sa sobom su vodili i svoje svećenike, uglavnom Nijemce i Italijane. Prva crkva Sv. Marije i samostan izgrađeni su u sjevernom dijelu Fojnice - na Pazarnicama.

Godine 1463. godine, nakon osmanlijskih osvajanja, Fra Anđeo Zvjezdović je 1463. god. od sultana Mehmeda II isposlovao povelju (ahdnamu) da franjevci zajedno s katoličkim pučanstvom mogu ostati i živjeti po zakonima svoje vjere. Tijekom višestoljetne turske vladavine ahdnama je bila od pomoći franjevcima i obespravljenom katoličkom puku. Iščezavanjem pojedinih samostana zbog turskog nasilja, fojnički su franjevci morali preuzeti pastoralnu brigu nad velikim područjima, prije svega srednje i zapadne Bosne.

Početkom 16. vijeka, crkva i samostan premješteni su na donje padine brda Križ, gdje se i danas nalaze. Od tada do 2009. godine, samostan je rušen, paljen, bombardovan i više puta ponovo podizan, onavljan i dograđivan.

Crkva Duha Svetoga

Na sjednici komisije za očuvanje nacionalnih spomenika održanoj 21. do 24. novembra 2011. godine, samostan je proglašen za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović (predsjedavajući), Ljiljana Ševo. Nacionalni spomenik čini:

• samostanska i župna crkva Svetoga Duha sa pokretnim naslijeđem
• potporne kamene zidine sa padinom sjeveroistočno ispod samostana i voćnjakom na Rupnovcu,
• voćnjak na padini južno od crkve,
• voćnjak na padini zapadno od crkve na lokalitetu Križ,
• šuma zapadno od crkve na lokalitetu Križ,
• groblje sa kapelom svetog Mihovila južno od crkve na lokalitetu Karauša i
• šuma jugoistočno od crkve na lokalitetu Bare.

Crkva je sagrađena 1889. godine u neoklasicističkom duhu, prema projektu Josipa Vancaša. Konstrukciono je jednobrodna sa tlocrtom u obliku krsta. Iznad presjeka glavnog i bočnog broda, izgrađena je poligonalna kupola koja je postavljena na prstenu tambura visine oko 5 metara. U kupoli je postavljen niz od 8 pravilno raspoređenih otvora kroz koje centralni dio crkve dobiva osvjetljenje.

Na zapadnoj strani, na uzdužni brod crkve, se nadovezuje svetište-prezbiterij (sanktuarij), a od prostora za vjernike odvojen je drvenom ogradom. Prezbiterij je povišen oko 40 cm u odnosu na pod crkve i zajedno sa polukružnom apsidom uokviruje prostor svetišta sa glavnim oltarom.

Zvonik crkve se nalazi uz sjeveroistočni ugao crkve, uz sami sjeverni zid crkve, i čini jedinstvenu konstrukcionu cjelinu sa crkvom. Nivo poda četvrte etaže zvonika odgovara nivou stropne konstrukcije crkve. Na ovoj etaži zvonika nalazi se prostor sa zvonima. Danas postoje tri zvona: malo i veliko potičuu iz 1927. godine (Livarna zvonov - Maribor), a srednje je iz 1894. godine (Albert Samassa - Labaca).

Zidovi crkve imaju strukturu od dvostruko zidanih masivnih kamenih zidova različite debljine (66, 81, 96 cm, ovisno o njihovom položaju), dok je zvonik zidan od cigle. Kupola crkve je također zidana kamenom u krečnom malteru.

Samostansku crkvu u Fojnici oslikao je tokom 1893. i 1894.(23) godine Josip Oisner za 2 400 forinti.

U centru polukupole oltara naslikana je polukružnica sa golubom kao predstavom Svetog Duha. Kupola je obojena u plavo i oker linijama izdijeljena u devet polja. Polja su naizmjenično prekrivena žutim, odnosno bijelim zvijezdama. U centralnom dijelu polja prekrivenog bijelim zvijezdama predstavljeni su simboli hrišćanstva poput krsta, maslinove ili palmine grane, svitaka papira i sl.

U kupoli crkve predstavljena je scena Uznesenja Hristovog.

Ahdname sultana Mehmeda II el Fatiha

Muzejska zbirka i bibliotečki fond

Muzejska zbirka i bibliotečki fond franjevačkog samostana su takođe proglašeni za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine na sjednici održanoj od 30. augusta do 9. septembra 2004. godine, Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović (predsjedavajući), Ljiljana Ševo i Tina Wik. Nacionalni spomenik sačinjava:

• 160 slika, koje je moguće podijeliti na dvije veće grupe. Jednu grupu čini zbirka starijih autora, nastala u periodu od XVII do XIX vijeka. Djela te grupe su uglavnom nastajala u Italiji ili u hrvatskim primorskim gradovima. Drugu grupu čine djela nastala tokom XX vijeka i vežu se uz ime akademskog slikara Gabriela Jurkića. Njegova zbirka se također, na osnovu tehnike izrade, može podijeliti na dva dijela. Jedan dio bi činile slike rađene tehnikom ulja na različitim materijalima (uglavnom na platnu ili kartonu). Drugu grupu bi činile njegovi crteži, među kojima se odvaja posebna grupa koju čine ilustracije za časopise.
• 104 predmeta izrađena od metala,
• 7 skulptura,
• 9 predmeta izrađenih od tekstila,
• arhivska građa koju čini prijepis Ahdname sultana Mehmeda II el Fatiha i Fojnički grbovnik,
• 13 inkunabula i
• zbirka starijih štampanih knjiga.

Povezano

• Bosna Srebrena

Vanjski linkovi

• Slike samostana i muzejska zbirka Arhivirano 2007-09-27 na Wayback Machine-u
• Službena web stranica Franjevačkog samostana Duha Svetoga u Fojnici (www.fojnica-samostan.com)