Mačja metvica

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Mačja metvica (Nepeta cataria) je trajna biljka porodice ruževa.

Opis[uredi - уреди | uredi izvor]

Mačja metvica dobila je ime po tome što njen miris privlači mačke. Koreni i lišće imaju karakterističan miris na nane. Hemijski sastojak koji izaziva interesantne reakcije mačke je nepetalakton. Ne odgovaraju sve mačke na biljku podjednako; mlade i stare mačke jedva brinu o njoj. Ova hemijska supstanca se oslobađa mirisa koji delimično halucinogeno deluje na mačke[1].

Odrasla biljka može narasti do jednog metra u visinu i ima sitne ovalne listove i ljubičasto cvijeće.

Rasprostranjenost i upotrebljivost[uredi - уреди | uredi izvor]

Cvetajuća biljka

Dom biljke je Kavkaz, a danas je raširen od Kine do južne Evrope. Veoma je otporan na hladnoću, ali najbolje uspeva u polusenciranom zemljištu.

U prošlosti je mačji metvici bio veoma cenjen u narodnoj medicini, ali danas se manje koristi u tu svrhu. Pravili su čaj, pravili tinkture i ulje ili pušili sušene listove.[2]. Ulje dobijeno iz ove biljke trebalo bi da odbija komarce[3]. Osušeno lišće se takođe može mešati sa duvanom i ima blagi zapanjujući efekat[2].

Mačja metvica ima umirujuće dejstvo, deluje protiv grčeva, povećava telesnu temperaturu i znojenje, zbog čega se koristi za lečenje prehlade i iritacije stomaka.

Svježi listovi se koriste u kuvanju da omekšaju meso i pripreme marinade.

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. Siegel, Ronald K.. Intoxication: the universal drive for mind-altering substances. Inner Traditions / Bear & Company. str. 63. ISBN 9781594770692. 
  2. 2,0 2,1 Grognet, Jeff. 1990. Catnip: Its uses and effects, past and present. Canadian Veterinary Journal 31:455-456.
  3. Kingsley, Danny (3. 9. 2001). "Catnip sends mozzies flying". ABC Science Online. http://www.abc.net.au/science/news/health/HealthRepublish_355524.htm. pristupljeno 14. 2. 2009. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]