Maó-Mahón

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Maó-Mahón
Panorama grada
Panorama grada
Koordinate: 39°53′N 4°15′E / 39.883°N 4.250°E / 39.883; 4.250
Država Španija
Autonomna pokrajina Baleari
Provincija Baleari
Otok Menorca
Vlast
 - Alcaldesa Conxa Juanola Pon
Površina
 - Ukupna 117 km²[1]
Visina 72[1]
Stanovništvo (2018.)
 - Grad 28,592[1]
 - Gustoća 244.0 stan / km²[1]
Vremenska zona UTC+1 (UTC)
Poštanski broj 07700–07714
Pozivni broj (+34) 971
Karta
Maó-Mahón is located in Baleari
Maó-Mahón
Maó-Mahón
Pozicija Maó-Mahóna na Balearima

Maó-Mahón (katalonski: Maó, španjolski: Mahón) je grad i općina od 28,592 stanovnika[1] na istoku Španjolske u arhipelagu Baleari u Sredozemnom moru.

On je i administrativni centar otoka Menorca.[2]

Geografske karakteristike[uredi - уреди | uredi izvor]

Mahón leži na istočnoj obali otoka Menorca, na dnu zaljeva dubokog 6 km koji je odlična prirodna luka.[2] Od Barcelone je udaljen 243 km a od Palme de Mallorca 143 km jugoistočno.[3]

Pogled na stari grad

Historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Mahón je izrastao za Antike pod imenom Portus Magonis, ime je dobio po kartagenskom generalu Magu. Za rimske vlasti imao je status municipija.[2]

Nakon duge opsade 1535. zauzeo ga je berberski pirat Hajrudin Barbarosa, nastradao je i 1558. kad su ga orobili berberski pirati.[2]

Britanci su zauzeli Menorcu 1708. Jedan od prvih poteza koji je poduzeo prvi britanski guverner - Richard Kane, bilo je preseljenje prijestolnice iz Ciutadelle u Maó (Mahón), jer je on imao bolju luku za britansku mornaricu.[4]

Nakon tog je 1718. proglašen slobodnom lukom[2], pa je to bilo prosperitetno doba za grad. Francuska vojska je 1756. zauzela je Menorcu i Mahón, Britanci su se vratili na otok i grad 1763., ali su ga 1781. prepustili Španjolskoj, pa je to stanje 1802. i službeno potvrđeno.[2]

Znamenitosti[uredi - уреди | uredi izvor]

Na samom ulazu u luku nalaze se ruine dviju fortifikacija San Felipe i Marlborough. Pored tog vrijedne su i Gradska vijećnica (Ayuntamiento) iz 17. vijeka i Casa de la Cultura u kojoj se nalazi arheološki muzej i biblioteka.[2]

Privreda i transport[uredi - уреди | uredi izvor]

Mahón je od 19. vijeka poznat po proizvodnji cipela i nakita od srebra, ta tradicija zadržala se do danas. Pored tog poznat je i po destilerijama džina. Kako je okolica poljoprivredno - stočarski kraj, poznat po proizvodnji mlijeka - grad je poznat i po kvalitetnom siru.[2]

Za ekonomiju grada sve značajniji je turizam. Grad je otočkim autoputom povezan sa Ciutadellom, na zapadu, brodskim i trajektnim linijama sa Barcelonom i drugim balearskim otocima[2], a kako ima i aerodrom (IATA: MAH, ICAO: LEMH)[5]povezan je i sa Londonom.

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]