Máel Coba mac Áedo

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Máel Coba (? - 615) bio je ranosrednjovjekovni irski vladar koji se tradicionalno navodi kao veliki kralj Irske.

Máel Coba je bio sin Áed mac Ainmuirecha (u. 598) i brat Domnall mac Áedoa (u. 642), obojice tradicionalno navođenih kao veliki kraljevi. Svi su pripadali klanu Cenél Conaill, sjevernom ogranu dinastije Uí Néill. [1] Máel Coba je postao poglavica Cenél Conailla nakon smrti brata Conall Cú mac Áedoa 604.

Od sredine 6. vijeka je mjesto velikog kralja rotiralo među klanovima Cenél nEógain i Cenél Conaill. U popisima kraljeva Mael Coba tradicionalno slijedi Áed Uaridnacha, a naslijedio ga je Suibne Menn - obojica iz srodnog, ali suparničkog klana Cenél nEógain. Vladao je u periodu 612-615[2]

Godine 615. Máel Cobje u bitci kod Sliab Truima u Tyroneu ubio Suibne Menn.[3] Suibne Menn je nakon toga, makar formalno, za velikog kralja postavio Óengus mac Colmáina.

Imao je dva sina koaj se u nekim izvorima također spominju kao veliki kraljevi - Cellach (u. 658) i Conall (u. 654). Dúnchad mac Cinn Fáelad, opat Ione, (u. 717) se navodi kao Máel Cobin unuk.

Fusnote[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. Byrne, Table 4; Charles-Edwards, Appendix IV; Mac Niocaill, pg.153
  2. Popis kraljeva u Book of Leinster mu daje 3, a u Laud Synchronisms 4 godine vladavine.
  3. Annals of Ulster, AU 615.1; Annals of Tigernach, AT 613.1; Mac Niocaill, pg.90

Literatura[uredi - уреди | uredi izvor]