Lusi (Grčka)

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Lusi (starogrčki: Λουσοί, latinski: Lusi) bio je drevni grad u Arkadiji, koji je isprva bio samostalan, a kasnije postao podložan susednom polisu Kleitoru. Lusi su se nalazili na oko 1.200 metara nadmorske visine na obronku planine Helmosa, blizu današnjeg grada Kalavrite.[1] Lusi su se graničili s dva druga polisa, Fenejem i Kleitorom.

Još u 58. olimpijadi (548‒545. pne.) Lusi su bili nezavisan polis, kako se zaključuje na osnovu toga što je zabeleženo da je jedan građanin tog polisa odneo pobedu u konjskoj utrci na jedanaestim Pitijskim igrama.[2] Teritoriju Lusa opustošili su Etolci tokom savezničkog rata (220‒217. pne.),[3] a u Pausanijino vreme (2. vek nove ere) od grada se više nisu mogle videti ni ruševine.[2] No, ime grada ostalo je da živi zbog hrama Artemide Lusije ili Hemerasije ("umiriteljice"). Boginja je ovde imala taj epitet zato što su tu Pretove kćeri, tzv. Pretide, bile izlečene od ludila kojim ih je bilo kaznilo neko božanstvo (Hera ili Dionis). One su se bile sakrile u jednu veliku pećinu, iz koje ih je izvukao slavni prorok Melampod i onda ih izlečio ludila. Njihov zahvalni otac podigao je onda hram Artemide Hermesije, koji je uživao veliki ugled širom Peloponeza i bio smatran nepovredivim utočištem.[4] Taj je hram isto nastradao u savezničkom ratu. Nalazio se u blizini grada, oko 40 stadija od grada Kinete.[5]

Ostatke Lusa pronašli su 1897. godine arheolozi Wilhelm Dörpfeld i Adolf Wilhelm, a iskopavanja je vršio Austrijski arheološki institut u Atini. Iskopani su Artemidin hram i nekoliko građevina koje su se nalazile u centru grada.[1] Godine 1928. obližnja sela Soudena Theotokou i Soudena Agiou Vasileiou preimenovana su u Ano Lousoi (= Gornji Lusi)[6] i Kato Lousoi (= Donji Lusi).[7]

Reference[uredi | uredi kod]

Literatura[uredi | uredi kod]

Vanjske veze[uredi | uredi kod]