Lucy Stone
Lucy Stone | |
---|---|
![]() Dagerotip Lucy Stone, o. 1840–1860 | |
Rođenje | West Brookfield, Massachusetts, SAD | 13. 8. 1818.
Smrt | 19. 10. 1893. (dob: 75) Boston, Massachusetts, SAD |
Nacionalnost | američka |
Obrazovanje | Bachelor of Arts |
Alma mater | Oberlin College |
Poznat/a po | abolicionistički aktivizam sufražist borba za ženska prava |
Vjeroispovijest | kongregacionalist unitarijanka |
Suprug/a | Henry Browne Blackwell (1825–1909) |
Djeca | Alice Stone Blackwell (1857–1950) |
Lusi Stoun (engleski: Lucy Stone; 13. avgust 1818—19. oktobar 1893) bila je američka govornica, abolicionistkinja, sufražetkinja i organizatorka pokreta za ženska prava.[1] Godine
1847. Stounova je postala prva žena iz Masačusetsa koja je dobila diplomu fakulteta. Bila je glasnogovornica pokreta za ženska prava i slobodu robova u vreme kada su žene obeshrabrivane i sprečavane da govore u javnosti. Takođe je poznata po tome što je nakon venčanja zadržala devojačko prezime, u vreme kada je bio običaj da žena uzme prezime svog supruga.
Njene organizacione aktivnosti u okviru pokreta za ženska prava dovele su do značajnih promena tokom 19. veka, uprkos komplikovanoj političkoj situaciji. Stounova je pomogla pri organizaciji prve „Nacionalne konvencije za ženska prava“ (engleski: National Women's Rights Convention), koju je podržavala svake naredne godine, kao i brojne lokalne i regionalne aktivističke konvencije. Govorila je pred brojnim zvaničnicima u cilju promocije zakona koji bi ženama dali veća prava. Pomogla je u osnivanju „Ženske lojalne nacionalne lige“ (engleski: Women's Loyal National League) kako bi dala svoj doprinos pri izglasavanju 13. amandmana Ustava Sjedinjenih Američkih Država kojim bi robovlasništvo bilo zabranjeno. Potom je učestvovala u osnivanju „Američke sufražetske asocijacije“, čije su aktivnosti značajno doprinele uvođenju ženskog prava glasa na lokalnom nivou.
Stounova je obimno pisala o ženskim pravima i bavila se objavljivanjem i distribucijom govora i zbornika. Godine 1870. osnovala je značajan i uticajan feministički nedeljnik „Ženski žurnal“ (engleski: Woman's Journal), koji je objavljivao, kako njena, tako i mnoga druga mišljenja o ženskim pravima.[2] Stounovu su nazivali „glasnogovornicom“,[3] „zvezdom danicom“[4] i „srcem i dušom“[5] pokreta za ženska prava. Njen rad je inspirisao Suzan B. Entoni da se posveti sufražetskom pokretu,[6] a Elizabet Kejdi Stanton nazvala ju je „prvom osobom koja je naterala američku javnost da se duboko umeša u žensko pitanje.“[7] Stounova, Entonijeva i Stantonova često su nazivane „trijumviratom“ sufražetskog i feminističkog pokreta 19. veka.[8][9]
- ↑ Electronic Oberlin Group. Oberlin: Yesterday, Today, Tomorrow... Lucy Stone (1818-1893). Pristupljeno 9. maja 2009.
- ↑ Dorchester Atheneum. Lucy Stone, 1818-1893 Arhivirano 2017-10-11 na Wayback Machine-u. "Najveći doprinos Lusi Stoun možda je upravo to što je osnovala i finansirala nedeljni list Američke sufražetske asocijacije pod nazivom „Ženski žurnal“." Pristupljeno 9. maja 2009.
- ↑ Spender 1982: str. 348
- ↑ Hays 1961: str. 81
- ↑ Million 2003: str. 161
- ↑ Hays, p. 88; Million, pp. 132, 296n.9
- ↑ Blackwell 1930: str. 94
- ↑ Library of Congress. American Memory. American Women, Manuscript Division. Women's Suffrage: The Early Leaders. Pristupljeno 13. maja 2009.
- ↑ Riegel 1970: str. 220
- Riegel, Robert Edgar (1970). American Women: A Story of Social Change. Fairleigh Dickinson Univ Press. str. 220–. ISBN 978-0-8386-7615-8.