Ljubomir Jovanović Patak
Za ostale upotrebe, v. Ljubomir Jovanović (razvrstavanje).
Ljubomir Ljuba Jovanović - Patak je bio četnički potpukovnik, komandant Timočkog korpusa JVO[1]
Pobegao je iz zemlje 1945. godine.
Sadržaj/Садржај
Drugi svetski rat[uredi - уреди | uredi izvor]
Bio je major vojske Kraljevine Jugoslavije. Od kraja 1942. do marta 1945. bio je komandant Timočkog korpusa JVO.
19. novembra 1943. potpisani su na snagu prvi Ugovori o saradnji četnika i Vermahta, koji su četnicima nametali obavezu "da prekinu sve veze sa silama koje se nalaze u ratu sa Nemačkom i da izruče štabove za vezu tih sila koji se nalaze kod njih".[2] 30. novembra 1943. godine general Mihailović naređuje Ljubi Patku, komandantu Timočkog korpusa, da protera britanskog majora Erika Grinvuda koji hoće da vrši akcije protiv Nemaca bez njegovog dopuštenja:


Bitka za Srbiju[uredi - уреди | uredi izvor]
Zaječar su 7. septembra 1944. napadale i istog dana oslobodile 7, 9. i 14. brigade 23. srpske divizije NOVJ. Borbu protiv njih vodili su Nemci, ljotićevci i četnici.[4]
14. brigada 23. divizije NOVJ je noću zauzela selo Nikoličevo. U ovom selu nalazili su se delovi Borske brigade i Ljuba »Patak«. Potpukovnik »Patak« sa izvesnim brojem ljudstva uspeo je da se izvuče, a 30 vojnika iz navedene brigade zarobili su partizani.[5]
Povlačenje u Bosnu[uredi - уреди | uredi izvor]
Nakon poraza od partizana u Srbiji, Ljubomir Jovanović se pridružio četničkom povlačenju u Bosnu. 11. decembra 1943. je sa Ocokoljićem na levom krilu napadao partizanske položaje radi zauzimanja Devetaka. 13. decembra se žali na Ocokoljića, koji je pod njegovom komandom, zbog pljačke i neizvršavanja naređenja.[6]
Krajem januara 1945. godine, Timočki korpus kojim je komandovao Ljuba Jovanović, zvani „Patak" imao je 600 ljudi u Bosni.[7]
15. februara 1945. Ljuba Patak je išao u Gračanicu radi dobavljanja municije od Nemaca.[8]
Posle pregovora sa Ljotićevom delegacijom 15. marta general Dragoljub Mihailović je prihvatio Ljotićev plan o ujedinjenju svih kvislinga u Operativnoj zoni Jadran pod svojom komandom, pa je uputio u Sloveniju svoje oficire generala Miodraga Damjanovića, Sinišu Ocokoljića i Ljubu Jovanovića (tzv. istaknuti deo Vrhovnog štaba) radi preuzimanja komande.[9][10]
Mihailovićev sud o Ljubi Jovanoviću[uredi - уреди | uredi izvor]
General Dragoljub Mihailović je, kada su se neki njegovi ljudi žalili na Patka 1945. godine, o njemu rekao sledeće:

Posleratni period[uredi - уреди | uredi izvor]
Pukovnik Ljubomir Jovanović “Patak“ je nakon rata emigrirao u Francusku.[12]
Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]
- ↑ http://www.znaci.net/00001/4_14_4_67.htm
- ↑ http://www.znaci.net/00001/4_12_3_166.htm
- ↑ http://www.znaci.net/00001/4_14_3_42.htm
- ↑ http://www.znaci.net/00001/4_14_4_67.htm
- ↑ http://www.znaci.net/00001/4_14_4_67.htm
- ↑ http://www.znaci.net/00001/4_14_4_156.htm
- ↑ http://www.znaci.net/00001/277_5.pdf
- ↑ http://www.znaci.net/00001/4_14_4_156.htm "Patak danas otišao u Gračanicu zbog municije." i "Patak mi je javio da javim Vama, da je otišao na poziv broja 11 u Gračanicu radi municije."
- ↑ http://www.znaci.net/00001/60_1_5.pdf
- ↑ Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Saslušanje optuženih
- ↑ http://www.znaci.net/00001/4_14_4_192.htm
- ↑ http://www.pogledi.rs/formacija-jugoslovenske-vojske-krajem-1943-godine/