Beauty and the Beast (film, 1991)

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno sa stranice Ljepotica i zvijer (film, 1991))
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Ljepotica i zvijer
Kino poster
RežijaGary Trousdale
Kirk Wise
ProducentDon Hahn
ScenarioLinda Woolverton
UlogePaige O'Hara
Robby Benson
Richard White
Jerry Orbach
MuzikaAlan Menken
MontažaJohn Carnochan
StudioWalt Disney Pictures
DistribucijaBuena Vista Pictures
Datum(i) premijere29. IX 1991.
Trajanje84 min.
Zemlja Sjedinjene Države
Jezikengleski
Budžet25.000.000$
Ljepotica i zvijer na Internet Movie Database

Lepotica i zver ili Ljepotica i zvijer (engleski Beauty and the Beast) je američki glazbeni humorni fantastični animirani film iz 1991. kojeg su režirali Gary Trousdale i Kirk Wise a producirao Walt Disney Pictures. Zasniva se na francuskoj istoimenoj bajci koju je napisala Jeanne-Marie Leprince de Beaumont, te je 30. dugometražni animirani film iz Disneyevog studija, te treći u sklopu razdoblja znanog kao "Disneyeva renesansa". Glasovne uloge tumače Paige O'Hara, Robby Benson i Richard White. Radnja se odvija oko zvijeri, koja je ustvari princ koji je pretvoren u čudovište zbog toga jer je bio arogantan, a jedino tko ga može vratiti natrag u stanje čovjeka je ljubav žene, za što je pogodna kandidatkinja Belle.

Walt Disney je pokušavao adaptirati Ljepoticu i zvijer u animirani film u 1930-ima i 1950-ima. Nakon uspjeha Male sirene 1989., studio je odlučio još jednom pokušati adaptirati ovu bajku. Richard Purdum je htio da to ne bude mjuzikl, te je dao ostavku kada se Disneyev predsjednik Jeffrey Katzenberg odlučio da to ipak bude mjuzikl. Alan Menken je skladao pjesme. Howard Ashman je pisao lirike za glazbu, te umro od AIDS-a osam mjeseci prije premijere filma, te je film posvećen njemu u spomen.

Premijera je bila 29.9. 1991. te je popraćena hvalospjevima kritike i publike. U kinima diljem svijeta, Ljepotica i zvijer je zaradila 424 milijuna $. Nominirana je za nekoliko nagrada te je postavila dvostruki presedan: postala je prvi dugometražni animirani film koji je nominiran za Oscar za najbolji film, te prvi koji je osvojio Zlatni globus za najbolji film - komedija ili mjuzikl. Velike pohvale dobila je i Menkenova naslovna pjesma. 2002., film je uključen u Državni filmski registar zbog "povijesnog i kulturnog značaja".

U aprilu 1994., Ljepotica i zvijer je postala prvi Disneyev animirani film koji je adaptiran u broadvejski mjuzikl. Uspjeh je doveo i do dva direct-to-video nastavka: Beauty and the Beast: The Enchanted Christmas (1997) i Beauty and the Beast: Belle's Magical World (1998). Nakon uspjeha 3D izadnja Kralja lavova, i ovaj film je ponovno pušten u 3D izdanju u kino distribuciju 13.1. 2012.

Radnja[uredi | uredi kod]

Čarobnica ponudi princu ružu u zamjenu za sklonište u njegovom dvorcu, ali ju razmaženi princ bahato odbije. Stoga ga čarobnica kazni time da ga pretvori u zvijer, a njegove sluge u kućne predmete. Kako bi se iskupio i razbio čaroliju, princ mora pronaći ženu koja će ga zavoljeti, i to prije nego zadnja latica ruže padne.

Nekoliko godina kasnije, Belle je djevojka koja živi u jednom selu i rado čita pustolovne romane. Lovac Gaston joj se stalno udvara, ali nju ne zanimaju razmažene osobe. Kada se njen otac, Maurice, izgubi u šumi te ga zarobi zvijer u svojem dvorcu, njegov konja Phillipe dovede Belle do te lokacije. Kako bi spasila oca, ona se ponudi zauzvrat umjesto njega da ostane u dovrcu zvijeri. Iako su njihovi odnosi isprva zategnuti, Belle i zvijer se s vremenom bolje upoznaju i sprijatelje. On joj pokaže svoju knjižnicu u kojoj može čitati razne romane. U dvorcu, ona upoznaje i njegovu poslugu: Lumiere, koji ima oblik svijećnjaka; Cogswortha, koji ima oblik sata; gđe. Potts, čajnik i drugi.

Natrag u selu, Gaston plati d'Arquu da pošalje Mauricea u ludnicu ako mu Belle još jednom odbije njegovu prosidbu. Upotrijebivši čarobno ogledalo, Belle ugleda oca ranjenog u šumi te zamoli zvijer da ju pusti. Iako time uništava i zadnju priliku za spas od čarobnog prokletstva, zvijer joj dopusti odlazak. Ona pronađe oca te ga odvede kući. Kada Gaston želi poslati Mauricea u ludnicu zbog priča o zvijeri, Belle dokaže suprotno uz pomoć čarobnog ogledala, koje ljudima pokaže zvijer. Shvativši da Belle voli zvijer, Gaston okupi skupinu ljudi i iskoristi prozirnu obmanu da će ubiti neman u dvorcu jer je prijetnja ljudima. Posluga se bori protiv seljaka, a zvijer i Gaston se potuku na krovu dvorca. Gaston ga rani, ali se posklizne i padne u smrt. Belle prizna umirućoj zvijeri da ga voli, te to preobrazi njega natrag u ljudskog princa. I posluga poprimi natrag svoje ljudsko obličje. Belle na kraju filma pleše sa princom u plesnoj dvorani, na oduševljenje svih.

Glasovne uloge[uredi | uredi kod]

Nagrade[uredi | uredi kod]

Ljepotica i zvijer je dobila dva Oscara - za najbolju izvornu pjesmu (Beauty and the Beast Alana Menkena i Howarda Ashmana) i najbolju glazbu (Menken) - dok je nominirana za još četiri kategorije - najbolji zvuk, izvorne pjesme Belle i Be Our Guest te za najbolji film (Don Hahn) - time je postala prvi dugometražni animirani film nominiran u toj kategoriji u historiji.

Dobila je i tri Zlatna globusa - najbolju originalnu muziku, pjesmu Beauty and the Beast (Menken, Ashman) i najbolji film - mjuzikl ili komedija - čime je postavila presedan za prvi animirani film u historiji koji je osvojio nagradu za najbolji film, komedija ili mjuzikl - dok je nominirana i izvorna pjesma Be Our Guest (Menken, Ashman).

Nominiran je za dvije nagrade BAFTA - najbolja glazba i specijalni efekti (Randy Fullmer).

Kritike[uredi | uredi kod]

Ovaj film je jednako dobar kao i svaki Disneyev dugometražni animirani film ikada snimljen - čaroban popu Pinokija, Snjeguljice, Male sirene. Te nas podsjeća na to da je animacija idealni medij za fantaziju, jer se svi naši strahovi i snovi tu mogu ostvariti... Lepotica i zver, poput Male sirene, ukazuje na novu energiju i kreativnost tvoraca studija Disneya. Izgleda su napustili prepostavke da njihovi dugometražni crtići moraju biti samo za najmlađu publiku, jer ovo nisu filmovi za djecu već snažna zabava za cijelu obitelj... Lepotica i zver kao da se vraća natrag u staru, zdravu tradiciju Hollywooda u kojoj najbolji pisci, glazbenici i filmaši se okupljaju kako bi ostvarili projekat koji pretpostavlja da i publika sastavljena od obitelji ima takođe pravo na odličnu zabavu.

Disneyev instant klasik, Lepotica i zver nije samo najbolji animirani film ikada snimljen, nego zaslužuje i visok položaj na svakom popisu najboljih filmova svih vremena... "Neodoljiv" je podoban pridjev kako bi se opsiao ovaj film, jer je svaki kadar ispunjen čarolijom koja je rijetkost za bilo koji film, animirani ili igrani. U prošlosti, znao sam kritikovati Disneyev studio s vremena na vreme, ali ne ovom prilikom. Uspostavio je standard za današnje animirane filmove, čime je čak poboljšao onaj Male sirene i uspostavio novu razinu koju nijedan animirani film nije dosegnuo.

– James Beradinelli[2]

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. Roger Ebert (22. 11. 1991.). „Beauty and the Beast (1991)”. rogerebert.com. 
  2. James Berardinelli. „Beauty and the Beast (1991)”. reelviews.net. 

Eksterni linkovi[uredi | uredi kod]