Litijum nitrid

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Litijum nitrid
model molekula
Naziv po klasifikaciji Litijum(1+) dilitioazanid
Drugi nazivi Litijum-dilitioamid

Litijum-dilitioazanid
Trilitijum-nitrid

Identifikacija
CAS registarski broj 26134-62-3 DaY
EINECS broj 247-475-2
ChEBI 30525
Jmol-3D slike Slika 1
Svojstva
Molekulska formula Li3N
Molarna masa 34,83 g/mol
Agregatno stanje crvena, ljubičasta čvrsta supstanca
Gustina 1,270 g/cm3
Tačka topljenja

813 °C, 1086 K, 1495 °F

Rastvorljivost u vodi reaguje
log P 3,24
Opasnost
EU-indeks Nije na listi
Opasnost u toku rada reaguje sa vodom oslobađajući amonijak
Srodna jedinjenja
Drugi anjoni Litijum-oksid
Drugi katjoni Matrijum-nitrid
Srodna jedinjenja Litijum-amid

 DaY (šta je ovo?)   (verifikuj)

Ukoliko nije drugačije napomenuto, podaci se odnose na standardno stanje (25 °C, 100 kPa) materijala

Infobox references

Litijum nitrid je jedinjenje litijuma i azota koje ima formulu Li3N.[1] To je jedini stabilni nitrid alkalnih metala. To je supstanca u čvrstom stanju i crvene je ili purpurne boje i ima visoku tačku topljenja.[2]

Li3N ima neuobičajenu kristalnu strukturu koja se sastoji od dva tipa slojeva, jedan sloj se sastoji od Li2N- i sadrži 6-koordinatne Li centre a drugi sloj se sastoji samo od katjona litijuma. Litijum nitrid u čvrstom stanju je brzi provodnik jon i ima najveću provodnost od bilo kojih neorganskih litijumovih soli. Proučavan je kao čvrsti elektrolit i kao materijal za anodu za upotrebu u baterijama. Može biti formiran direktnom reakcijom između elemenata sagorijevanjem metala litijuma u čistom azotu u gasovitom stanju ili reakcijom gasa azota sa litijumom koji je rastvoren u tečnom natrijumu. Drugim metodom se dobija čistiji proizvod. Litijum nitrid reaguje burno sa vodom i dobija se amonijak:

Li3N (s) + 3 H2O (l) → 3 LiOH (aq) + NH3 (g)

Na ovaj način reaguju i drugi nitridi alkalnih i zemnoalkalnih metala zbog jake baznosti nitrida. Hipotetički nitridni jon N3− bi bio jaka Bronstedova baza i superbaza i jača je baza od hidridnog jona H- tako da deprotonizuje i sam vodonik:

Li3N (s) + 2 H2 (g) → LiNH2 (s) + 2 LiH (s)

Vršena su istraživanja za korištenje litijum nitrida kao medija za skladištenja vodonika pošto se gornja reakcija odvija u suprotnom smjeru na 270 °C. Pri tome je postignuta apsorpcija vodonika u iznosu od 11,5 % težine.

Kada je litijum izložen na vazduhu formira se mala količina litijum nitrida (zajedno sa litijum oksidom, litijum hidroksidom i litijum karbonatom).

Reference[uredi | uredi kod]

  1. Parkes, G.D. & Phil, D. (1973). Melorova moderna neorganska hemija. Beograd: Naučna knjiga. 
  2. Housecroft C. E., Sharpe A. G. (2008). Inorganic Chemistry (3rd izd.). Prentice Hall. ISBN 978-0-13-175553-6.